Hrvatska gospodarska komora već gotovo dvadeset godina aktivno djeluje na području promicanja gospodarskih odnosa s inozemstvom te svojim članicama pruža punu potporu pri izlasku na strana tržišta. Među važnijim aktivnostima koje Komora intenzivno provodi glede internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva svakako treba istaknuti organizaciju poslovnih izaslanstava u inozemstvu, organiziranje posjeta inozemnih delegacija, organiziranje poslovnih razgovora hrvatskih i stranih poduzetnika, prezentacije, sajmove i izložbe u inozemstvu, na kojima se hrvatskim tvrtkama omogućava izravni kontakt s potencijalnim partnerima u inozemstvu.

Velik interes
U 2010. organizirano je više od 130 poslovnih delegacija i susreta gospodarstvenika u zemlji i inozemstvu, na kojima je sudjelovalo više od 2500 sudionika. Brojka se odnosi na aktivnosti cjelokupnoga komornog sustava, uključujući Središnjicu HGK i županijske komore. "Na razini Sektora za međunarodne odnose HGK organizirano je 19 delegacija iz 14 zemalja (Šri Lanka, Egipat, Poljska, Nizozemska, Luksemburg, Belgija, Finska, Njemačka, Italija, Kina, Libija, Afganistan, Švedska, Srbija). Također je organiziran posjet hrvatskih gospodarstvenika u Bjelorusiju, Sloveniju, Siriju, Mađarsku, Italiju, Rusiju, Norvešku, Japan, Finsku i Tursku", kazala je Sunčanica Skupnjak-Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK. Skupnjak-Kapić pojašnjava da je u prvih pet mjeseci ove godine realiziran posjet izaslanstava iz Poljske, Slovenije, Bugarske, Norveške, BiH, Kenije, Njemačke, Brazila, Japana, Omana, Crne Gore, Nizozemske i Italije. Istodobno je organiziran posjet hrvatskih gospodarstvenika u Njemačku, Švedsku, Izrael, Dansku i Kazahstan.

Povezivanje tvrtki
Koncept prema kojem najčešće organiziramo forume i poslovne susrete, kako u zemlji, tako i u inozemstvu, jest da na temelju unaprijed izraženog i detaljno opisanog interesa tvrtki pokušavamo u suradnji s partnerskom institucijom s kojom se organizira forum procijeniti i odabrati adekvatne partnere za razgovore za hrvatske gospodarstvenike. U većini slučajeva sudionici nekoga poslovnog foruma na licu mjesta tek uspostavljaju inicijalne kontakte te nije realno očekivati konkretne dogovore u okviru samih foruma. No kontakt inicijalno uspostavljen na forumu u određenoj mjeri rezultira kasnijim poslovnim dogovorima. Naravno da interes gospodarstvenika nije isti za sva tržišta na kojima se organiziraju poslovni susreti, odnosno za zemlje iz kojih dolaze poslovna izaslanstva. To u prvom redu ovisi o planovima i mogućnostima hrvatskih tvrtki, ali i potencijalu pojedinog tržišta. Najveći interes za sudjelovanje tvrtke su u protekloj godini pokazale za susret sa gospodarstvenicima iz Njemačke, Srbije, Iraka, Slovenije. Prema podacima koje je HGK prikupio svojom web-anketom, hrvatskim tvrtkama i dalje su najzanimljivija tržišta zemalja u okruženju, Europske unije, u nešto manjoj mjeri Daleki istok, Ruska Federacija te arapske zemlje. "Pored svega navedenog istaknula bih i postojanje poslovno-informacijskih servisa koji postoje u okviru HGK i kojima je primarna namjena povezivanje tvrtki, a najčešće su korištene Burza robe, usluga i otpada te Baza poslovne suradnje EEN", navodi Sunčanica Skupnjak-Kapić. U Centru za makroekonomska istraživanja HGK kažu da je problematika hrvatskog izvoza u biti jednostavna - nema dovoljno kvalitetnih, tehnološki naprednih i tržišno zanimljivih proizvoda po konkurentnim cijenama koji bi osigurali veći plasman hrvatske robe na međunarodnom tržištu.

Skupa država
"Sve polazi od skupe države koja sugerira visoku poreznu presiju zbog čega su trošak radne snage i općenito porezno opterećenje previsoki", govori Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK. Ona smatra da u Hrvatskoj nije iskorišten potencijal izravnih inozemnih ulaganja za povećanje izvoza, što su dobro iskoristile zemlje poput Mađarske, Češke ili Slovačke. "Glavno težište stranih investicija u Hrvatsku je u trgovinu i bankarstvo, a izostala su veća ulaganja u tehnologiju te transfer znanja. Istodobno zbog nedostatka vlastitoga kapitala i kvalitetnog menadžmenta nije u dovoljnoj mjeri restrukturirana proizvodnja. Tako u Hrvatskoj postoje malobrojni primjeri uspješnih inozemnih ulaganja poput ulaganja Teve u Plivu, Boxmark Leathera u kožarskoj industriji, Same Deutz Fahra u proizvodnju kombajna i Ericcsona u Nikolu Teslu", kaže Belošević-Matić. Podsjetimo da Teva u Plivin pogon u Savskom Marofu planira uložiti 120 milijuna dolara. U HGK-u smatraju da, želimo li znatnije povećati izvoz, trebamo tome podrediti ukupnu ekonomsku politiku. "To prije svega znači restrukturiranje javnog (državnog) sektora koje će smanjiti porezne presije, poticaje izvozu, pojednostavljenje i ubrzanje administracije prilikom pokretanja izvoznih aktivnosti, permanentno obrazovanje te ulaganja u znanje i nove tehnologije. Ne treba zaboraviti specifičan potencijal turizma koji omogućuje 'izvoz bez izvoza'. Samo treba znati i htjeti povezati domaću proizvodnju s inozemnom turističkom potrošnjom", zaključuje Belošević-Matić.

Italija
Vanjskotrgovinski partner
Italija je najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a s uloženih 1,18 milijardi eura je sedmi strani ulagač. Prošle je godine ukupna robna razmjena Hrvatske i Italije bila 3,97 milijardi eura, što je zauzimalo 16,51% ukupne robne razmjene.

Turisti
Nakon Njemačke iz Italije nam dolazi najviše turista, a lani ih je bilo 1,02 milijuna. Po broju noćenja Talijani zauzimaju treće mjesto, nakon Nijemaca i Slovenaca sa 4,73 milijuna noćenja.
Predstavljanja
Bavarska
Hrvatsko-bavarski gospodarski forum početkom lipnja je bio posljednji u nizu ovakvih manifestacija u organizaciji HGK. Forum je okupio 40-ak tvrtki iz Bavarske i stotinjak iz naše zemlje. Njemačka je naš drugi vanjskotrgovinski partner pri čemu na samu Bavarsku otpada 25 posto.

Rusija
U suradnji s Akademijom za politički razvoj održana je konferencija o mogućnostima jače gospodarske suradnje s Rusijom. Zaključak je da postoje veliki potencijali i tradicija suradnje koja je zapuštena u posljednjih 20-ak godina.

Bugarska
Gospodarski forum Bugarske i Hrvatske komore okupio je tridesetak tvrtki iz sektora građevine, energetike i industrije.