Platni promet predstavlja "financijski krvotok" ekonomskog sustava i od iznimnog je značaja za gospodarstvo svake zemlje. Jedan segment platnog prometa jest gotov novac i koliko god na prvi pogled izgledalo da doba gotovine polako prolazi ona se pokazuje nezamjenjivom varijantom.

U zagrebačkom Sheratonu se u organizaciji tvrtka Biro Data Servis (BDS) i mjesečnika Banka održava prva konferencija na temu "Upravljanje gotovinom: propisi, rizici, troškovi i konkurencija" s ciljem traženja odgovora na pitanja kako se Hrvatska priprema za uvođenje eura, koja europska pravila treba uvesti u poslovanju s gotovim novcem i na koji način sniziti troškove upravljanja gotovinom.

Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Davor Holjevac na Konferenciji će iznijeti podatak da je krajem kolovoza u opticaju bilo 153,3 milijuna komada novčanica (16,7 milijardi kuna) i 1.468 milijardi komada kovanog novca (800 milijuna kuna). Prosječni porast stanja gotovog novca u opticaju na godišnjoj razini u razdoblju od 2001. do 2007. godine iznosi 15 posto.

I podaci Europske središnje banke (ECB) govore kako se povećava broj novčanica eura u opticaju (2002.-2006. rast za 180 posto), a rast količine gotovog novca mora pratiti odgovarajuća obrada novca i ulaganja u opremu.

Hrvatsku čeka ujednačavanje gotovinskog poslovanja s europskim pravilima. Smjernice za obradu novčanica, o kojima će se govoriti na Konferenciji, predstavljaju za hrvatske banke i ostale institucije nova pravila u skladu s procedurama Europske središnje banke. Njihova službena primjena započet će 1. siječnja 2010. godine, a prijelazno razdoblje za nabavku i prilagodbu uređaja traje od lipnja 2007. do prosinca 2009. godine. Smjernice u prijelaznom roku bankama nameću dodatne troškove jer zahtijevaju investiranje u uređaje i obuku zaposlenika te odgovarajuću IT-podršku. No, u konačnici, HNB očekuje kako će suradnja banaka i središnje banke u segmentu gotovinskog poslovanja pridonijeti unapređenju poslovnih procesa s gotovim novcem na nacionalnoj razini s krajnjim ciljem smanjenja ukupnih troškova, a o tome će govoriti Boris Raguž, direktor Direkcije trezora HNB-a.

Konferencija Upravljanje gotovinom vremenski se poklopila i s izradom FINA-inog prijedloga novog ustroja gotovinskih centara u Hrvatskoj. Inače, u Hrvatskoj sad postoji 10 gotovinskih centara (ranije su bila 22) što znači da FINA na deset lokacija radi ugovorni posao za HNB.

Na Konferenciji ćemo iz prve ruke saznati kakav novi koncept FINA predlaže i koje benefite to donosi nacionalnom sustavu platnog prometa. Vjerojatno će uskoro biti poznato i kakvo je raspoloženje banaka vezano uz prijedlog FINA-e.

U svakom slučaju, gotovinski centri ponovno su aktualna tema u Hrvatskoj. HNB je najavila osnivanje vlastitog gotovinskog centra koji bi bio u funkciji prije uvođenja eura, a očekuje se i regulativa s uvjetima osnivanja gotovinskih centara kao specijaliziranih institucija koje zaprimaju i pohranjuju veliku količinu gotovog novca koji mogu obraditi i distribuirati, a FINA u tom pogledu mora računati na konkurenciju.

Predstavnik Europske središnje banke Niels Riedel govorit će na Konferenciji o europskim pravilima čija će primjena uskoro započeti i u Hrvatskoj u segmentu obrade gotovog novca.

U tom je smislu dragocjeno i iskustvo Slovenije i prezentacija koju je pod nazivom "Od tolara do eura" za Konferenciju priredio Brane Bertoncelj, direktor Trezora Banke Slovenije.

Sudionici Konferencije su predstavnici Hrvatske narodne banke, Hrvatske udruge banaka, Hrvatske udruge poslodavaca, FINA-e, banaka i drugih financijskih institucija, IT-industrije, trgovačkog sektora i zaštitarskih tvrtki.