PREMA Indeksu ekonomskih sloboda za 2012. godinu, kojeg je objavio Index, a zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, Hrvatska se, od 177 analiziranih zemalja, nalazi na 78. mjestu na svijetu. U odnosu na druge zemlje regije, Hrvatska zaostaje za Crnom Gorom, dok se prema indeksu ekonomskih sloboda i dalje nalazi ispred Bosne i Hercegovine i Srbije. Srbija je rangirana kao 94., dok je BiH zauzela 103. mjesto. Ipak, ono što je još važnije jest činjenica da, dok je Hrvatska represivna u četiri bitne kategorije, BiH i Srbija represivne su u tri.

Represivni u četiri bitne kategorije - Vlasnička prava, sloboda od korupcije, državna potrošnja i radna sloboda

Vrlo je bitno naglasiti kako je ovo istraživanje pokazalo da Hrvatska i dalje ostaje "represivna" u četiri vrlo bitne kategorije i to vlasnička prava, sloboda od korupcije, državna potrošnja te radna sloboda.

Naglašava se isto tako da su za Hrvatsku neophodne institucionalne reforme u područjima poput upravljanja javnim financijama i tržištu rada.

Tržište rada rigidnije nego u Srbiji i BiH
Index ekonomskih sloboda Srbije je 58.6 bodova, što je smješta na 94. mjesto ljestvice, dok BiH bilježi 57.3 boda te se nalazi na 103. mjestu svjetske ljestvice indeksa ekonomskih sloboda.

U usporedbi s Hrvatskom, važno je naglasiti kako obje države imaju jednu represivnu kategoriju manje, a u oba se slučaja radi o radnoj slobodi. Tržište rada u Hrvatskoj i dalje ostaje rigidno, potvrdilo je istraživanje. Hrvatska je u toj kategoriji zabilježila svega 42.2 boda, Srbija 70.4, a BiH 61.2.

"Reformne mjere su poboljšale su postupke osnivanja poduzeća, ali cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neučinkovito. Trošak i vrijeme koje je potrebno za dobivanje neophodnih dozvola premašuje svjetske prosjeke. Tržište rada ostaje rigidno. Inflacija se usporila, ali država utječe na nivo cijena kroz još uvijek značajno prisustvo poduzeća u državnom vlasništvu", stoji u izvještaju za Hrvatsku.

Za razliku od Hrvatske, postupak osnivanja poduzeća u Srbiji je mnogo lakši, ali troškovi i vrijeme za dobivanje potrebnih licenci su, baš kao i u Hrvatskoj, iznad svjetskog prosjeka. Moderno tržište rada još uvijek nije u potpunosti razvijeno, a inflacija je značajno porasla. BiH, s druge strane, također se, kao i Hrvatska, bori s opsežnom birokracijom prilikom osnivanja novih poduzeća, tržište rada nije u potpunosti razvijena, a stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, je među najvišima u regiji.

Srbija - Represivne kategorije sloboda od korupcije, vlasnička prava i državna potrošnja
Srpski ustav podupire nezavisno sudstvo, ali sistem je još uvijek ranjiv na političke utjecaje. Zakoni koji štite materijalno i intelektualno vlasništvo još uvijek nisu učinkoviti, a organizirane kriminalne skupine uključuju se u pranje novca. Korupcija je i dalje sveprisutna u srpskoj ekonomiji.

Najviša stopa poreza na dohodak je 15 posto, a na dobit 10 posto. Sveukupno porezno opterećenje iznosi 35,4 posto ukupnog BDP-a, a državna potrošnja 44,6 posto BDP-a. Proračunski deficit iznosi 45 posto BDP-a.

BiH - Represivne kategorije sloboda od korupcije, vlasnička prava i državna potrošnja
Kompleksni sustav vladavine onemogućuje u BiH provođenje nužnih reformi kojima bi se spriječila korupcija i olakšalo stjecanje vlasničkih prava. Korupcija je i dalje u BiH, kao i u Hrvatskoj i Srbiji, široko rasprostranjena.

Razni entiteti u BiH imaju različite porezne politike. Najviša stopa poreza na dohodak i dobit je 10 posto. Sveukupno porezno opterećenje iznosi 38,5 posto BDP-a, a državna potrošnja dosegla je čak 50 posto BDP-a, što rezultira velikim proračunskim deficitom i rastom javnog duga.