Na novoj ljestvici globalne konkurentnosti koju je danas objavio Svjetski ekonomski forum Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napredovala za jedno mjesto te je sada 76. među 142 promatrane zemlje.

No dok je u nekim kategorijama koje Svjetski ekonomski forum promatra, a to su institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta robe, tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost, inovativnost, veličina tržišta i financijsko tržište, Hrvatska rangirana znatno više od končanog mjesta, u oči upadaju i brojni elementi u kojima se našla među najgorima na svijetu.

Tako je u dosegu i efektu oporezivanja na tržištu robe Hrvatska zauzela sramotno nisko 140. mjesto, što znači da je po tome treća najgora na svijetu.

I na području institucija nije baš dobro prošla, pa se po teretu Vladinih propisa našla na 137. mjestu, po efikasnosti korporativnih odbora, odnosno uprava i nadzonih odbora, na 131. mjestu, a po "rasipanju", točnije pogrešnom trošenju, državnog novca na 129. mjestu.

WEF rezultate istraživanja temelji na javno dostupnim statističkim pokazateljima, kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja menadžera, kojih je ove godine anketirano više od 14.000, a Nacionalno vijeće za konkurentnost, koje je WEF-ov partner u Hrvatskoj, na svojoj je prezentaciji izvještaja nabrojilo elemente iz svih kategorija u kojima se Hrvatska našla među najlošijima - uz već spomenute to su troškovi poljoprivredne politike po kojima je naša zemlja 4. najgora na svijetu, odnosno 139., pravni okvir za strana ulaganja po kojem je 138. te suradnja poslodavaca i radnika po kojoj je zauzela 134. mjesto.

No nisu se dotaknuli ni jednog elementa po kojem je Hrvatska plasirana bolje od 134. mjesta, a tu se skriva još čitav niz zanimljivih podataka, poput onog da je po povjerenju javnosti u političare 104. na svijetu, po zaštiti prava manjinskih dioničara 125., a isto nisko mjesto zauzela je i na području obrazovanja zaposlenika.

Osim toga, po odljevu mozgova je 15. najgora na svijetu, odnosno 128. na popisu, po povoljnosti financijskih usluga 105., financiranju kroz domaće tržište kapitala 102., a po dostupnosti venture kapitala, tj. kapitala za pokretanje novog posla 108.

Među zemljama bivše Jugoslavije Hrvatska je tek treća najbolja na listi - bolje su plasirane Slovenija na 57. i Crna Gora na 60. mjestu, no obje te zemlje dobrano su se stropoštale u odnosu na prošlu godinu, kada je Slovenija bila 45., a Crna Gora 49. Lošije od Hrvatske plasirane su Makedonija na 79., Srbija na 95. i Bosna i Hercegovina na 100. mjestu.

Najkonkurentnija zemlja na svijetu i dalje je Švicarska, dok su Singapur i Švedska zamijenile mjesta, pa je Singapur napredovao sa 3. na 2. mjesto, a Švedska se spustila sa 2. na 3. Finska je skočila sa 7. mjesta na 4. i s te pozicije smijenila Sjedinjene Američke Države koje su kliznule na 5. mjesto.