U suprotnosti s optimizmom u gospodarski oporavak koji je potvrdio izlazak Njemačke i Francuske iz jednogodišnje recesije produbljenje krize u nekim europskim zemljama ukazuje na dvojaki karakter slabljenja krize u Europi. Od tog trenda ne zaostaje ni Hrvatska, čiji je BDP u drugom tromjesečju, prema prvim prognozama koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku (DZS), pao 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatski BDP u razdoblju od travnja do lipnja ipak je nešto niži nego u prvom ovogodišnjem tromjesečju kada je ta stopa bila 6,7 posto manja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, procjenjuje DZS.

Situacija varira
Dvije najveće europske ekonomije, Njemačka i Francuska, u vremenu od travnja do lipnja zabilježile su neočekivan gospodarski rast od po 0,3 posto. Rast japanskog BDP-a, koji je u istom razdoblju skočio 0,9 posto, pokazao je da osim u Europi kriza slabi i u svjetskim razmjerima, a stanje u Sjedinjenim Američkim Državama u skladu je s prognozama. "Posljednji ekonomski podaci uklanjaju svaku sumnju da je najgore razdoblje recesije prošlo", ustvrdio je Marco Annunziata, glavni ekonomist UniCredita. Dok je izlazak vodećih europskih gospodarstava iz krize ulio nadu u europski gospodarski oporavak, gospodarska situacija u Europi varira po državama. Dok neke zemlje Europske unije recesiju preživljavaju lakše od drugih, u krizu sve dublje tonu baltičke zemlje, Mađarska i Rumunjska. Mađarski BDP za drugo tromjesečje je prema podacima Eurostata na godišnjoj razini pao 7,4 posto, a u Rumunjskoj 8,8 posto. Baltičke države Estonija, Litva i Letonija i dalje bilježe najveći pad BDP-a u regiji, što i ne čudi uzme li se u obzir da su prošle najveće ekonomske turbulencije u protekloj godini. Litva je u drugom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje bilježila pad BDP-a od 12,3 posto, Letonija za 1,6 posto, a Estonija 3,7 posto. Letonsko gospodarstvo je u drugom tromjesečju zabilježilo pad aktivnosti od 18,2 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, a letonska vlada očekuje da će približno toliko iznositi i pad u čitavoj 2009. godini. Ti podaci potvrđuju da Letonija tone sve dublje u recesiju nakon višegodišnjega snažnog rasta gospodarskih aktivnosti. "Nastavlja se pad aktivnosti u sektorima proizvodnje i usluga. Najizraženiji je u sektoru maloprodaje koji bilježi smanjenje za 28 posto, ugostiteljstva za 35 posto te industrije za 19 posto", stoji u priopćenju statističkog ureda Letonije. Litavska vlada objavila je da je BDP u drugom tromjesečju smanjen za 22,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Recesijom su pogođena i razvijenija europska gospodarstva. Nizozemska, koja je i dalje duboko u recesiji, bilježila je BDP u drugom tromjesečju od 0,9 posto, a Belgija 0,4 posto. Španjolska, s najvećom stopom nezaposlenosti u EU, bilježila je pad BDP-a od 1 posto.

Najbolje u Poljskoj
U Europi gospodarski najbolje prolazi Poljska, prokomentirao je Charles Robertson, ekonomist u ING-u. Poljsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju raslo 0,5 posto u usporedbi s prijašnjim tromjesečjem, odnosno 1,4 posto u odnosu na godinu prije, pridruživši se zemljama EU koje su na putu da preokrenu globalan trend pada gospodarskih aktivnosti. Poljski rast BDP-a posljednjih tromjesečja pokazuje da je ta zemlja uspjela izbjeći recesiju. U prvom tromjesečju BDP Poljske rastao je 0,4 posto i zanimljivo je da je jedina članica EU koja je u tom razdoblju bilježila rast gospodarskih aktivnosti. Češki je BDP pak u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca ove godine porastao 0,3 posto, dok je u prvom zabilježen pad od 3,4 posto.

Slovenski primjer
Izlazak iz recesije
Slovensko je gospodarstvo u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prva tri mjeseca bilježilo rast od 0,7 posto.

Pad BDP-a na godišnjoj razini
Unatoč kraju gospodarske krize u toj zemlji na godišnjoj razini slovenski bruto domaći proizvod je u promatranom razdoblju potonuo 9,3 posto.