Hrvatska je na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2022. među 63 države zauzela 43. mjesto, što je rast za 12 mjesta, izvijestili su u srijedu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) prenoseći podatke Svjetskog centra za konkurentnost (WCC) po kojima su prve tri zemlje na ljestvici Danska, SAD i Švedska.

Tu svjetsku ljestvicu, nazivanu još i "globalnim digitalnim poretkom", WCC je objavio u Švicarskoj, uz zaključak da vlade i privatni sektor moraju ulagati na svim područjima - u talent, obuku i obrazovanje, znanstvenu koncentraciju te istraživanje i razvoj - kako bi zaštitili svoju digitalnu infrastrukturu od kibernetičkih napada i pružili konkurentne usluge e-uprave.

Komentirajući bolju ovogodišnju poziciju Hrvatske na toj listi, v.d. predsjednika NVK-a Ivan Mišetić istaknuo je da je rast za 12 mjesta najveći koji je Hrvatska do sada postigla.

"Ostvaren je rast na sva tri područja - znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost, a ljestvica ukazuje i na ono što još treba raditi, poput transfera znanja ili sposobnosti privlačenja stranih stručnjaka, u čemu je Hrvatska na 59. mjestu", ocijenio je Mišetić.

Izdvaja i područja u kojima Hrvatska pokazuje "izvrsne rezultate", poput omjer broja studenata i profesora, u čemu je na 7. mjestu, i ulaganja u telekomunikacije, gdje je na 5. mjestu, što smatra priznanjem dosadašnjem radu, ali i obvezom da se nastavi s naporima koji će dovesti do još višeg mjesta na toj ljestvici, konkurentske prednosti hrvatskom gospodarstvu i boljitku društva.

Godišnje rangiranje obuhvatilo je 63 globalna gospodarstva, kvantificirajući kapacitete za usvajanje i istraživanje novih digitalnih tehnologija i kako ih se koristi za transformaciju vladinih praksi, poslovnih modela i društva.

To su učinili uz 54 kriterija, koji su ′mješavina′ vanjskih čvrstih podataka i ispitivanja mišljenja rukovoditelja, i to u tri velike skupine - spremnosti za budućnost, znanje i tehnologija, sa skupom podfaktora za svaki.

Direktor WCC-a Arturo Bris poručio je da ljestvica digitalne konkurentnosti opisuje važnost nacionalnih čimbenika u objašnjenju digitalne transformacije poduzeća i usvajanje digitalnih praksi od strane građana.

"Digitalno uspješne države proizlaze iz kombinacije digitalnog talenta, digitalne regulative, upravljanja podacima, stavova o digitalizaciji i dostupnosti kapitala", opisao je Bris.

Rusija i Ukrajina nisu obuhvaćene

Prema podacima i ljestvici WCC-a, prva Danska ostaje među vodećim svjetskim gospodarstvima u digitalnom talentu te osposobljavanju i obrazovanju, no mišljenja rukovoditelja bila su lošija nego lani o imigracijskim zakonima koji otežavaju konkurentnost privatnog sektora u toj zemlji.

SAD su na drugom mjestu, iako, kako navode iz WCC-a, bilježi padove na svim razinama, a najveći u tehnološkom faktoru te im se poručuje da imaju mnogo prostora za napredak u smislu znanja za otkrivanje, razumijevanje i izgradnju novih tehnologija.

Švedska je zadržala 3. mjestu, dok se za jedno mjesto, na 4. ′popeo′ Singapur, a Švicarska sa 6. na 5. mjesto, te joj istraživači prognoziraju da je na putu da postane potpuno razvijena digitalna nacija, sa zadovoljavajućom digitalnom infrastrukturom i regulativom, upravljanjem podacima i digitalnim stavovima, ali mora uvesti program digitalnog identiteta u zemlji.

Iz WCC-a dodaju i da Rusija i Ukrajina zbog ograničene pouzdanosti prikupljenih podataka nisu bile uključene u izdanje te ljestvice za 2022., dok je novouključeno gospodarstvo Bahrein.