Hrvatska je za 2011. godinu na indeksu precepcije korupcije Transparency Internationala na ljestvici od nule, koja označava potpunu korupciju, do 10, koja znači da je zemlja potpuno bez korupcije, ocijenjena s 4.

To je nešto slabiji rezultat nego u protekle dvije godine, kada je Hrvatska dobila ocjenu 4,1, ali i pokazuje veliki napredak u odnosu na 1999. godinu, kada je istraživanje prvi put provedeno u Hrvatskoj, a tada jhe indeks percepcije korupcije iznosio 2,0. Najbolji rezultat postignut je 2008. kada je ocjena iznosila 4,4.

U Transparency Interanationalu Hrvatska su poručili da se, ako se želi suzbiti korupcija, u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi.

Usprkos blagom padu ocjene, Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici bolja, odnosno proglašena manje korumpiranom od pet zemalja Europske unije - Rumunjske, Bugarske, Grčke, Italije i Slovačke.

Od zemalja regije je znatno bolje od Hrvatske plasiranja Slovenija, koja je dobila ocjenu 5,9, dok je Srbija ocjenjena s 3,3, a Bosna i Hercegovina s 3,2.

U Transparency Internationalu kažu da ove ocjene nisu egzaktne i samo na temelju njih ne može se tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, već služe kao orijentir.

Ocjena je prosjek deset istraživanja koje su provodile razne institucije, među kojima su Economist Intelligence Unit, kod kojeg je Hrvatska dobila ocjenu 5,1, nevladina udruga Freedom House, u kojoj je ocjena 3,7, i Global Insights koji je dao ocjenu 4,4.

Indeksom precepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. U istraživanjima su ispitanicima postavljana pitanja poput: Postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava?, Zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe?, Imenuje li vlada veliki broj dužnosnika izravno?

Na globalnoj ljestvici percepcije korupcije najbolje je plasiran Novi Zeland, koji je dobio ocjenu 9,5, a slijede ga Danska, Finska i Švedska , sve tri s ocjenom 9,4.