Mesno-mliječni segment, na koji otpada 50 posto od ukupnoga troška koji prosječna obitelj izdvoji za hranu, u prvom polugodištu 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010. u Hrvatskoj je skuplji 5,8 posto dok je na zajedničkom tržištu Europske unije imao rast čak 15,8 posto, tvrdi Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, interesne grupacije koja okuplja poduzetnike iz stočarsko-mliječnog sektora.

Cjenovni 'rikverc'
Ovogodišnji 'rikverc' cijena u Hrvatskoj prema trendovima evidentnim na tržištu Unije dogodio se prvi puta u posljednjih desetak godina, izazvala ga je deflacija cijena koja je posebno izražena u mesnom segmentu, ističe Bobetić. U referentnom razdoblju 2005-2001. ukupan trošak hrane i bezalkoholnih pića, podsjeća, i u Hrvatskoj i kod članica EU zabilježio je cjenovni skok od osam posto da bi u periodu 2010.-2005. cijene u Hrvatskoj rasle brže (17%) nego u EU (15%). Za aktualni obrat, ovogodišnje zaostajanje cijena na hrvatskom tržištu u odnosu na europsko, ocjenjuje Bobetić, zaslužni su drastičan pad kupovne moći stanovništva i žestoko nadmetanje trgovaca za lojalnost kupaca. Kupovna moć prosječnog Hrvata, ilustrira, godišnje je mjerljiva kroz 5000 eura dok stanovnik EU-15 istodobno potroši 17.000 eura. Otkupne cijene svinja, dodaje, prvi puta u povijesti i u kontinuitetu dugom već godinu dana na razini su cijena koje iz EU dok je prethodnih godina cijena svinja u Hrvatskoj bila veća i 20 posto. U posebno teškom položaju, upozorava, peradarska je industrija, cijena kukuruza udvostručena je kroz godinu dana, istodobno kilogram mesa jednako stoji kao i lani. Na ljestvici 37 europskih zemalja, složenoj prema cijeni hrane na prostoru EU-27 i iskazanoj kroz indeks 100, Hrvatska zauzima 22 poziciju s indeksom 93 što znači da su potrošačke cijene iz hrvatske košarice niže sedam posto.

Dvostruko veći PDV
Pamti li se da je u Hrvatskoj PDV na hranu dvostruko veći nego kod članica EU-27, gdje se kreće u rasponu 5-10 posto, cjenovni apsurdi su još izraženiji. U strukturi troškova za hranu u lipnju ove godine prema prosjeku cijena iz 2005. u Hrvatskoj je najviše poskupjelo voće, čak 40,3 posto dok je na tržištu EU-27 bilo skuplje 22,3 posto. U promatranom razdoblju cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su rasle 35,3 u EU-27 tek 24,9 posto. Najniži cjenovni skok na hrvatskom tržištu u spomenutom periodu, navodi Bobetić, zabilježen je na povrću, iznosio je samo 10 posto dok je u EU-27 povrće poskupjelo 20,4 posto.Bobetić vjeruje da ni hrvatsko ni europsko tržište sljedećih mjeseci neće biti suočeno s dramatičnim poskupljenjima hrane što mnoge zemlje iz ostatka svijeta vjerojatno neće moći izbjeći. Podsjeća da je hrana, prema FAO statistici, na svjetskom tržištu u 2010. u odnosu na prosjek iz razdoblja 2002-2004. zabilježila dramatičan skok od čak 85 posto dok je prema cjeniku iz 2005. lani bila skuplja 58 posto. Hrana je na svjetskoj razini u 2010. prema cjeniku tržišta EU-27 bila skuplja 37 posto.

Globalni rekordi
Svjetska banka objavila je indeks cijena hrane iznoseći da je na godišnjoj razini u srpnju zabilježen rast od 33 posto čime su gotovo dosegnuti parametri iz 2008. zapamćene po rekordnim poskupljenjima. Globalne cijene hrane zadržale su se u srpnju blizu najviših razina unatrag tri godine, priopćili su iz Svjetske banke posebno apostrofirajući poskupljenje kukuruza i šećera. Istodobno su upozorili na "alarmantno" niske globalne zalihe hrane unatoč dobroj žetvi u SAD-u i Europi te Argentini i Brazilu.