Hrvatska je na četvrtome mjestu po udjelu stranih banaka u bankarskom sektoru u središnjoj i istočnoj Europi, stoji u godišnjem Izvješću o bankarskom sektoru središnje i istočne Europe za 2006. Raiffeisen banke. Ispred Hrvatske su, u kojoj više od 90 posto tržišta zauzimaju banke u stranom vlasništvu, Albanija u kojoj nema banaka u domaćem vlasništvu, Slovačka te Češka. Kao i prethodnih godina, zemlje u Izvješću podijeljene su u tri regije. Prvu regiju zauzimaju zemlje srednje Europe u koju su analitičari Raiffeisen banke smjestili nove članice Europske unije: Sloveniju, Poljsku, Mađarsku, Češku i Slovačku. Hrvatska se nalazi u jugoistočnoj Europi u koju su se još smjestile Rumunjska, Bugarska i zemlje zapadnog Balkana: Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, a analitičari su tu, ali zasebno, smjestili i Kosovo zbog nezavisnog bankarskog sektora koji se tamo razvio.
Imovina banaka
Imovina banaka u ovoj regiji narasla je za 28 posto više nego 2005. godine. Cjelokupna imovina bankarskog sektora u regiji narasla je na 1,087 bilijuna eura. Usprkos velikom rastu bankarskog sektora u cijeloj regiji jugoistočne Europe, analiza je pokazala da je stupanj financijskog posredovanja i dalje nizak uz izuzetke Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tako nizak stupanj ostavlja bankama prostora za dodatni rast. U srednjoj Europi primjetno je da je ostalo tek nekoliko banaka u državnim rukama koje bi trebalo privatizirati. U Poljskoj je najveća banka u državnom vlasništvu PKO te analitičari ističu da će "biti vrlo iznenađujuće ako država odluči prodati svoj većinski udio u bližoj budućnosti". U Sloveniji banke u državnom vlasništvu također imaju relativno velik tržišni udio. U jugoistočnoj Europi, u kojoj su primjetne brzorastuće ekonomije, zabilježen je velik rast kredita.
Državno vlasništvo
Ukupni krediti zauzimaju oko 40 posto BDP, samo stupanj manje od zemalja srednje Europe. Tako velik udjel kredita u BDP-u objašnjava se velikom investicijskom aktivnošću zbog čega rastu krediti korporacija. Usprkos sve većim poduzetničkim kreditima u cijeloj regiji, krediti domaćinstvima ipak ostaju najveći motor bankarskom sektoru u regiji. Unatoč tome što je u nekim zemljama čak došlo i do smanjenja kreditiranja domaćinstava, ono je ipak ostalo isto ili čak raste. Ovo smanjenje je zapravo prividno zbog rasta kredita kompanijama. Velik bum kredita domaćinstvima generiran je prije svega povećanjem potrošnje stanovništva, kao i investicijama u stambenom dijelu, ali isto tako i zbog velike tržišne borbe između banaka u ovom isplativom i niskorizičnom sektoru bankarstva. Osim toga do velikog rasta kredita došlo je i zbog naglog rasta cijena nekretnina, primjećuje se u Izvješću. Zbog toga su središnje banke u nekim zemljama zbog zabrinutosti za ekonomsku stabilnost donijele niz restriktivnih mjera. To su napravile Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Srbija.
Utrostručena imovina
Izvješće se također bavi prognozama bankarskog sektora u ovom dijelu Europe da 2016. godine. Do te godine imovina banaka trebala bi se više nego utrostručiti što odgovara godišnjem rastu od 16,8 posto. Proračun također pokazuje da će regija zemalja Zajednice Nezavisnih Država rasti brže (21%) od srednje (15,6%) i jugoistočne Europe (16,7%).