Hrvatska će za šest - sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije, rečeno je u petak u Agenciji za ugljikovodike, tijekom predstavljanja rezultata natječaja za istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju.

Nadmetanje je održano od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac - 1. Riječ je o geografskom području dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je na temelju provedenog natječaja izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima „"Leščan" i "Međimurje 5" Ini, "Pčelić" i "Sječe" IGeoPenu (koji se oslanja na društvo iz UK-a), te "Kotoriba" tvrtci Viola Energy Generation (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske). Za istražni prostor "Ferdinandovac" nije zaprimljena ni jedna ponuda.

Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalnu bušotinu, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Očekuje se da će ukupna vrijednost investicija doseći će 400 milijuna eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala od iznimne važnosti, jer će se više električne energije proizvoditi u Hrvatskoj. Aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti je usporedio s izgradnjom LNG terminala.

"I ulaganje u LNG i aktiviranje geotermalnih potencijala su zapravo ulaganje u nacionalnu sigurnost, jer bez energije, hrane i vode nema rasta, razvoja ni opstojnosti. Imat ćemo novih 600 tisuća megavata zelene električne energije, a to je put prema obnovljivim izvorima energije i opskrbljivat ćemo preko 200 tisuća kućanstava", rekao je Filipović.

Dodao je da je aktiviranje 400 milijuna eura investicija dodatni impuls u hrvatsko gospodarstvo.

"Vrlo smo zadovoljni rezultatima natječaja, jer kompanije koje su pobjednici natječaja imaju tehnološko znanje i dovoljno financijskih sredstava da projekt izvedu do kraja, što nam na neki način garantira uspjeh za proizvodnju električne energije", rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Naglasio je da samo istraživanje traje pet godina, a nakon toga, po ugovoru, slijedi 25 godina proizvodnje. Očekuje se da će pobjednici natječaja u prvoj godini prvo provesti seizmičke radove, a u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima.

"Već nakon prve bušotine i ispitivanja prvih bušotina imat će ideju o potencijalu ležišta, što je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može izgraditi", rekao je Krpan, dodavši da će Hrvatska kroz šest, sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije.

Upitan za probleme u NE Krško, ministar Filipović je kazao da je preventivno zaustavljen rad te nuklearne elektrane. Istaknuo je da se čuo s upravom Krškog, naglasivši da je važno da nema nikakve opasnosti za ljude i okoliš. Dodao je da uprava čini sve da bi se otklonio problem, a elektrana što prije ponovo počela s radom.

Nuklearna elektrana Krško bit će preventivno zaustavljena, s obzirom da je otkriveno povećano ispuštanje primarnog sustava unutar zaštitne zgrade te treba točno odrediti izvor ispuštanja i daljnje korake za njegovu sanaciju, izvijestili su u četvrtak poslijepodne iz NE Krško.

"Nuklearna elektrana Krško (NEK), koja je u neprekidnom pogonu od završetka remonta 2022. godine, bit će preventivno zaustavljena. Operativna ekipa otkrila je povećano ispuštanje primarnog sustava unutar zaštitne zgrade", navodi se u priopćenju.

Iz NEK-a ističu da ispuštane nema utjecaja na zaposlenike, stanovništvo i okoliš te je ispod vrijednosti postavljene kao granična tehničkim specifikacijama.