Povučeni Nacionalni program borbe protiv diskriminacije je uvjet za pristup Operativnom fondu Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a izrađen je i uz potporu od 82.315 eura od EU-a. Na sve upite u Vladi već tjedan dana odgovaraju - šutnjom.

Vlada se kocka novcem koji bi Hrvatska mogla povući iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Europske unije u sklopu kojega je na raspolaganju ukupno 6,881 milijardi eura. Problem je to što Vlada nije do 31. prosinca prošle godine usvojila Nacionalni plan borbe protiv diskriminacije, a usvajanje tog Nacionalnog plana preduvjet je za povlačenje novca iz Operativnog programa.

Vlada ne samo da nije usvojila Nacionalni plan, nego je taj dokument na kojem se radilo više od dvije godine prošle jeseni zaustavljen u Vladi i odlučeno je da se radi novi Nacionalni plan.

Vrijeme isteklo

Vlada ima vrlo malo vremena da usvoji Nacionalni plan, a bude li poštovala uobičajene demokratske procedure, to je vrijeme, s obzirom da namjerava izraditi novi plan, već isteklo. Naime, u Europskoj komisiji smo doznali da novac iz Operativnog programa trenutačno nije blokiran te da se ne poduzimaju nikakve mjere prema Hrvatskoj. Međutim, Vlada do ljeta mora dostaviti izvještaj o tome jesu li ispunjeni preduvjeti propisani za povlačenje novca. Sugovornici iz Bruxellesa ne žele nagađati što bi se nakon ljeta moglo dogoditi, bi li bio blokiran cijeli Operativni program, ili samo dio. Poručili su da čekaju izvještaj, a daljnji koraci ovise o sadržaju izvještaja.

Odluka o osnivanju nove radne skupine koja će izraditi novi Nacionalni plan datira od prošloga tjedna. Iskustvo prošle radne skupine koja je izradila Nacionalni plan kojega je Plenkovićeva Vlada stopirala ukazuje da proces izrade i usvajanja takvog dokumenta može trajati i više od dvije godine. Radna skupina formirana je odlukom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u travnju 2014. godine.

Mjesec dana kasnije raspisan je javni poziv kako bi se u radnu skupinu uključilo još pet članova i to iz civilnog društva. Prvu sjednicu održala je u rujnu 2014. godine, a posao zgotovila sredinom 2015. godine. Nakon toga organizirane su fokus-skupine, odnosno savjetovanja s organizacijama civilnog društva.

Tim Nacionalnim planom bavile su se tri vlade. Isprva Milanovićeva, zatim vlada Tihomira Oreškovića za vrijeme koje je, u lipnju prošle godine, provedena javna rasprava o Nacionalnom planu i pripadajućem Akcijom planu. Kao i o svakom drugom dokumentu kojega donosi Vlada i o ovome su se očitovala njena tijela i to, kako saznajemo, tri puta, dva puta u vrijeme Oreškovićeve vlade, i treća Plenkovićeva kada je Nacionalni plan i zaustavljen.

Valja spomenuti i da je izrada sad već bivšeg Nacionalnog programa financirana novcem EU-a. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dobio je 82.315 eura u sklopu programa Progress za razvoj Nacionalnog programa.

Operativni program Konkurentnost i kohezija u dijelu koji se tiče nediskriminacije naglašava promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena, nediskriminaciju i pristupačnost. Time su konkretno, uz ostalo, obuhvaćeni i infrastrukturni projekti kod kojih već prilikom planiranja treba smanjiti rizik od diskriminacije i omogućiti dostupnost za osobe s invaliditetom.

"Jednaka mogućnost pristupa prometnoj infrastrukturi jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na životne uvjete i životni standard svih skupina građana, a posebno uskraćenim skupinama i osobama s posebnim potrebama. Odredbe koje će uključivati jednakost spolova bit će uključene u programiranje i provedbu projekata", navodi se u Operativnom programu.

Bez ijednog odgovora

O sudbini Nacionalnog plana borbe protiv diskriminacije raspitivali smo se i u Vladi, ali bezuspješno.

Prije tjedan dana Vladu smo upitali hoće li usvojiti Nacionalni plan kakav je bio na javnoj raspravi, a ako neće, a očito je da to ne namjerava, do kada namjerava izraditi i usvojiti novi Nacionalni plan, ima li procjenu kako će se neusvajanja tog dokumenta odraziti na provedbu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Pitali smo i jesu li se sva ministarstva i ostala tijela koja to trebaju izjasnila o tom dokumentu u mandatu Plenkovićeve Vlade i je li netko bio protiv tog dokumenta i ako jest, tko.

Upit smo poslali i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao koordinativnom tijelu. Njih smo pitali hoće li formirati novu radnu skupinu, ako hoće u kojem roku i kako će, po kojem ključu, ona biti fomirana, koliko će u njoj biti predstavnika civilnog društva i kako će oni biti izabrani. Upite smo poslali prije tjedan dana, a jedini odgovor za sada je šutnja administracije.