Hrvatski građani sve više ulažu u zlato, plemenite metale, dionice i kriptovalute odnosno u financijska tržišta, a sve manje u nekretnine, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu "Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

U fokusu su bila tri najzastupljenija oblika ulaganja - financijska tržišta, zlato i plemeniti metali te nekretnine, uz pregled njihovih prednosti, rizika i aktualnih kretanja.

Direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe Vladimir Potočki kazao je da je ulaganje u investicijsko zlato definitivno opravdalo svoju ulogu u očuvanju vrijednosti kapitala u makroekonomskim neravnotežama i geopolitičkim neizvjesnostima.

Zlato je, kazao je, jako dobar čuvar vrijednosti kapitala u vrijeme inflacije, ali i dobiti koje je kapital ulaganjem u zlato ostvario.

"Ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti svačijeg portfelja", naglasio je Potočki, dodavši da je povijest pokazala da zlato nije relikt prošlosti već je temelj stabilnosti kapitala u budućnosti svakog pojedinca, ali i države.

Istaknuo je da je svako vrijeme ulaganja u zlato dobro, no i da u Hrvatskoj treba stvoriti kulturu investiranja, kakva već postoji na zapadu, pogotovo u SAD-u.

Naveo je, naime, da je velika razlika investiranja u Europi, dakle i u Hrvatskoj, u odnosu na SAD.

"Europa je još uvijek socijalna i njeno stanovništvo smatra kako će se države pobrinuti za pojedince u trenutku kad odu u mirovinu, a za razliku od Amerike gdje preko 50 posto stanovništva ulaže na tržištu kapitala, odnosno financijsku imovinu", rekao je Potočki.

Inače, financijska imovina u portfeljima hrvatskih građana sudjeluje s tek tri posto, a u EU 27 sudjeluje sa 27 posto.

Naglasio je i da 90 posto građana RH i dalje ulaže u nekretnine. Ulaskom RH u EU ukinuo se PDV na investicijsko zlato, što je hrvatske građane izjednačilo s pravima stanovništva država Unije.

Promet plemenitim metalima u Hrvatskoj posljednjih godina ostvaruje veliki rast, dijelom zbog same cijene, ali dijelom i zbog količine, kazao je. Primjerice, 2024. godine promet je iznosio 350 milijuna eura , godinu kasnije između 800 i 900 milijuna eura na godišnjoj razini.

"To pokazuje da su i građani Hrvatske prepoznali investicijsko zlato kao ravnopravnu klasu imovine", naveo je Potočki.

Upitan koliko se cijena zlata promijenila unazad zadnjih pet godina, rekao je da je gram zlata prije pet godina stajao od 30 do 35 eura, a da je danas 140 eura.

Član Uprave InterCapitala Marko Bogdan tvrdi da su financijska tržišta daleko najveći generator bogatstva u povijesti.

"Financijska tržišta omogućavaju jako širok spektar različitih vrsta investicija", rekao je dodavši da i u Hrvatskoj ljudi postaju sve svjesniji da je potrebno očuvati realnu vrijednost novca, pogotovo tijekom inflacije. S druge strane, digitalizacija je danas omogućila praktički svakome da investira na tržište kapitala.

"Danas može svatko ulagati, već s deset eura na računu", naglasio je Bogdan. Po njemu mlađi ljudi više ulažu u kriptovalute, jer traže brzi i veliki povrat, stariji su oprezniji i ulažu u dionice.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović ponovio je da posljednjih godina tržište nekretnina, kao investicija, pada.

Preko trećine kupaca koji investiraju u nekretnine strani su državljani, no i taj broj pada, pogotovo u priobalju.

Očekuje, međutim, da će se situacija na tržištu nekretnina stabilizirati, ali i da će se cijene korigirati.

Upitan koliko Hrvati ulažu, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja kazao je da je Hrvatska sve bogatija te da ima raspoloživih sredstava za ulaganje te je samo pitanje žele li ljudi ulagati.