Među brojnim oblicima ulaganja novca, klasična štednja smatra se najsigurnijom. Razlog tomu je povjerenje koje građani imaju u hrvatski bankarski sustav, a njega su banke dobrim dijelom zaslužile kontinuiranim pozitivnim rezultatima u poslovanju. Također, država jamči za štednju do 100.000 kuna, što ulijeva dodatnu sigurnost.

Prema podacima Hrvatske narodne banke s kraja ožujka ove godine, devizni depoziti bili su gotovo dvostruko veći od onih u kunama. Tako su štedni i oročeni depoziti iznosili oko 53 milijarde kuna, a devizni depoziti oko 104,7 milijardi kuna. Ipak, štednja u kunama je isplativija od one u nekoj od stranih valuta.

Primjerice, u Croatia banci na oročenu štednju u kunama na rok od tri godine klijenti ostvaruju kamatnu stopu od 6,80 posto. Istodobno je kamata za štednju u eurima 5,50 posto, a u američkim dolarima 3,80 posto.

Visoku stopu na štednju u kunama klijenti mogu ostvariti i u Erste& Steiermarkische banci, gdje je na isti rok od tri godine kamata 6,25 posto. U eurima je maksimalna kamata 5,10 posto, a u američkim dolarima 4 posto.

U Privrednoj banci Zagreb nude širok izbor valuta u kojima možete oročiti svoju deviznu štednju. Tako možete, osim u eurima i američkim dolarima, štedjeti i u danskim, norveškim ili švedskim krunama, japanskim jenima, britanskim funtama te kanadskim i australskim dolarima. Najvišu kamatnu stopu od 5 posto možete ostvariti na štednju u australskim dolarima na rok od pet i više godina, a u istom razdoblju najmanja je kamatna stopa za švicarske franke. Kamate isplaćuju u efektivnom stranom novcu ili u kunskoj protuvrijednosti.