Istraživanje koje je GfK proveo neposredno prije izbijanja svjetske financijske krize pokazalo je da hrvatska kućanstva idućih pola godine planiraju smanjiti pojedine troškove, od 18 do 68 posto, ovisno o vrsti troškova. Na odluku o štednje utjecala je, dakle, rastuća inflacija, a za očekivati je da će u sljedećim istraživanjima još više građana najaviti rezanje vlastitih troškova.

Većina građana najavila je smanjivanje izdataka za štednju, odnosno investiranje, odjeću i obuću, posjete kafićima, restoranima i slično, odlazak na odmor i izlete izvan stalnog mjesta boravka, telefon, izlaske, opremanje kućanstava trajnim dobrima, režije na koje mogu utjecati, te vlastitu restrikciju korištenja kreditnih kartica. Smanjivanje tih troškova najavilo je od 52 do čak 68 posto kućanstava.

Na svakodnevnoj prehrani štedjet će gotovo četvrtina kućanstava - najviše, oko 40 posto, onih kućanstava koji imaju niska mjesečna primanja (do 3.500 kuna), dok ona s primanjima preko 8.500 kuna restrikciju navodi 12 posto.

Najmanje će se štedjeti na zdravlju (18 posto), dok će obrazovanje već biti značajnije ugroženo: 41 posto kućanstava s niskim primanjima morat će smanjiti izdatke za obrazovanje, za razliku od kućanstava s najvišim prihodima gdje je restrikcije najavilo upola manje njih (20 posto).
Manje korištenje automobila najavilo je 45 posto kućanstava, a izdvaja se Zagreb gdje tek 34 posto kućanstava planira smanjenje tih troškova.