Ne, ne slijedi nam sudbina Mađarske i Islanda. Prvenstveno zahvaljujući bankovnom sektoru. Kako središnjoj banci, tako i bankama. Središnja banka zaslužuje kredit prvenstveno za stvaranje razine međunarodnih pričuva koja potpuno isključuje strah od valutne krize, te za uvođenje i potom pravovremeno oslobađanje granične obvezne pričuve zbog koje su banke danas tako dobro kapitalizirane.

Banke zaslužuju kredit jer su se njihove uprave dobro pozicionirale unutar svojih bankovnih grupa i uspjele osigurati brz i izdašan pristup kapitalu u najtežim trenucima. Zaslužuju kredit i za upravljanje rizicima jer vidimo da nema neočekivanih šokova u pogledu kvalitete plasmana. Da nisu osigurale umjerenu profitabilnost i kvalitetu plasmana ne bi ni bile u prilici osigurati pristup kapitalu i oslobađanje granične obvezne pričuve bi se pokazalo jalovom mjerom. Iako to u medijima i javnim nastupima ne izgleda tako, središnja banka i banke su, ako to tako možemo reći, odigrale na istoj strani, mišljenja je Velimir Šonje, direktor i osnivač Arhivanalitike.

Hrvatskoj ne prijeti sudbina ovih bankrotiranih zemalja i to velikim dijelom zahvaljujući ispravnoj i dosljednoj politici Hrvatske narodne banke, vođenoj na načelima vrlo uspjele monetarne reforme sredinom 90-tih godina, uvjeren je publicist Krsto Cviić. U cjelini mislim da nam ne prijeti bankrot, ali nemam baš neke jake argumente za to. To više navodim intuitivno nego na temelju sustavnih istraživanja, neočekivano ističe Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Hrvatska ne bi trebala doživjeti sudbinu ranije bankrotiranih zemalja, stav je Damira Kuštraka, izvršnog potpredsjednika Agrokora i predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca. Mislim da smo mi u puno boljoj poziciji i da se nećemo naći u sličnim problemima. Dosadašnji potezi Vlade i Hrvatske narodne banke su bili vrlo dobri i nisu dozvolili da se proširi panika i nervoza, koja je mogla poljuljati cjelokupni sustav.