U srijedu su dužnosnici Europske središnje banke ljutito odbacili novu, velikodušnu ponudu (ideju?) Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda o drugom paketu pomoći Grčkoj.

Središnja banka ponavlja da Atena mora ustrajati na svom planu spašavanja iako europske vlade priznaju kako on može biti nedovoljan da se zemlja izvuče iz dugova. Guverner austrijske Narodne banke, Ewald Nowotny, rekao je u intervjuu da restrukturiranje ili reprogramiranje grčkog duga "definitivno nije element za raspravu", dok je ECB-ov potpredsjednik Vitor Constancio u svom govoru rekao kako "restrukturiranje ima goleme posljedice po zemlju i da bi moglo biti još i gore u naprednim gospodarstvima jer imaju dublje i složenije financijsko tržište od gospodarstva u nastajanju." Hoće li ova grčka tragedija ipak imati sretan kraj?

Mnogi investitori smatraju kako Grčka ima male izglede za uspjeh jer magični scenario izlaza iz duga ne postoji. Njihove tanašne nade o izbjegavanju propasti oslanjaju se na ambiciozan, 50 milijardi eura težak program privatizacije i razvoja tržišta nekretnina do 2015. godine, s do sada obećanih 12 do 17 milijardi eura primitka do 2013. godine. Najava od srijede koja je stigla od savjetnika za privatizaciju, u rasponu od tvrtki koje se bave igrama na sreću do graditelja autocesta, sugerira kako je situacija konačno shvaćena ozbiljno. Ipak, rizici izvršenja i dalje su visoki, iako Grčkoj ne manjka imovine.

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, Grčka u državnom vlasništvu ima samo projekata u vrijednosti od 44 milijarde eura, što uključuje luke, energetiku, prijevoz, vodu i tvrtke za igre na sreću. Osim toga, vlada posjeduje nekretnine čija je procijenjena vrijednost 200 do 300 milijardi eura, uključujući objekte građene za Olimpijske igre 2004., vojnu imovinu i zemljišta koja se koriste za privatni nekontrolirani razvoj.

No, unatoč obvezama danim Međunarodnom monetarnom fondu i Europskoj komisiji, Grčka odugovlači, dijelom zbog straha od novih domaćih prosvjeda. Za razliku od privatizacije Velike Britanije 80-ih godina, Grčka će vjerojatno morati prodati imovinu uglavnom stranim investitorima, a ne domaćim interesentima. Nedavna je anketa pokazala kako 70 posto Grka podržava privatizaciju, a da socijalistička vlada može računati na podršku desničarske oporbe za prodaju imovine.

Najveći izazov sada je pronaći investitore spremne uložiti novac u Grčku. Španjolska naftna kompanija Gas Natural navijestila je da će se natjecati za udio u plinskoj tvrtki DEPA, Atens International Airport također izgleda spreman za povlačenje međunarodnog novca, a vrijednost posla ovisit će o uvjetima novog ugovora o koncesiji. No prepone su i dalje na terenu.

Čak i u ovoj krizi Grčka samo uspostavlja jedinstvene zemljišne knjige, njezine banke popisuju imovinu u nekretninama, a država mora uspostaviti površinska prava (pravo vlasnika na imovinu na zemlji, ne ispod površine, poput prava na minerale) i dugoročne najmove. Uvjeti za graditelje - nejasni. Ipak, Grčka se oslanjaja na nekretnine i računa kako će joj upravo one generirati 35 od 50 milijardi eura. Iznimno ambiciozno. Ipak, nagrada je vrijedna izazova.

Ako uspije realizirati 50 milijardi eura (ekvivalent 20 posto bruto domaćeg proizvoda), grčki dug u BDP-u mogao bi u 2015. pasti na 134 posto (trenutne prognoze prema MMF-u su 151 posto), a njezin dug bio bi u silaznoj putanji, podižući nadu da će nastaviti kretanje u istom smjeru.