Guverner Željko Rohatinski proteklih mjeseci nije želio istupati u javnosti premda su ga opsjedali i domaći i strani novinari. Odlučio je šutjeti sve do jučerašnje konferencije u Opatiji, a nakon što su svi čuli i pročitali njegov govor jasno je i zašto. Prognoze, naime, nisu dobre, a kad ih izgovori guverner Rohatinski, neosporni stručni i politički autoritet, onda to više nisu ni prognoze, koje se možda i ne moraju ostvariti, nego općeprihvaćena istina s kojom se moramo suočiti.

Ta istina znači 4 posto pada BDP-a u ovoj godini, točno dvostruko više od onoga što je predvidjela Vlada kad je radila prvi rebalans proračuna. Ta istina znači rast nelikvidnosti, na što poslodavci upozoravaju već mjesecima, znači daljnji pad proizvodnje i izvoza, prepolovljena strana ulaganja, manje kredita za poduzeća i pad domaće potražnje. HNB je proteklih mjeseci u tišini krpao monetarni sustav i održao stabilnost kakve se ne bi posramile ni puno bogatije zemlje.

Tečaj eura je u rasponu od 7,3 do 7,4 kune, a hrvatske su banke i u prvom kvartalu ove, duboko krizne godine dobro poslovale, za razliku od svojih majki i od mnogih banaka u svijetu. Dakle, s financijskim je sustavom za sada sve u redu. Međutim, protiv krize realnog sektora, kakva nije viđena od 1999. godine, HNB više nema oružja. Na redu je Vlada. Ako ovu krizu gledamo kao tek privremeni zastoj u dugoročnim pozitivnim tendencijama ekonomskog rasta i razvoja, ništa nećemo riješiti.

No, shvatimo li je kao opomenu, tada je ova kriza ujedno i šansa za jedan drugačiji početak promišljanja budućeg ekonomskog razvoja. Imamo li za sve to snage, znanja i volje, pitanje je na koje odgovor nećemo dugo čekati, no sudeći po prošlosti, ne bismo trebali biti veliki optimisti, zaključio je Rohatinski.