Likvidnost sustava je zadovoljavajuća, pa je HNB planirano oslobađanje dodatnih kuna u kolovozu ostavila za kritičnije dane.

Hrvatska narodna banka bila je spremna sniziti stopu obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, prvi put nakon studenoga prošle godine kada je snižena sa 17 posto, no s obzirom na zadovoljavajuću likvidnost sustava odluka je odgođena za kritičnije dane.

Tijekom srpnja guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je mogućnost skorog oslobađanja nove likvidnosti smanjenjem obvezne rezerve banaka. Time je potvrdio kako središnja banka ima još prostora za intervenirati bez opasnosti od slabljenja tečaja kune i bez udara na devizne rezerve koje u ovoj krizi imaju i posebnu psihološku ulogu.

Dodatna likvidnost u tom bi slučaju bila oko šest milijardi kuna, no tek će naredni tjedni pokazati u kojoj će mjeri biti neophodni potezi HNB-a za održavanje likvidnosti financijskog sustava i kakve će potrebe države biti početkom jeseni.

Tad će se konkretnije znati potrebe države za kreditima u preostalom dijelu godine, nakon povećanih (i uvođenja novih) poreza te, u skladu s time, očekivanog rasta proračunskih prihoda. Znat će se više i o spremnosti banaka da sudjeluju u financiranju potreba države kada HNB otpusti novu likvidnost, kao i o namjerama izlaska Ministarstva financija pred strane investitore.

Činjenica je da u Vladi računaju s time da država svoju financijsku konstrukciju za 2009. godinu može zatvoriti. Tako i ministri, nakon stresnog srpnja obilježenog rebalansima proračuna, pritiscima sindikata i pregovorima s koalicijskim partnerima, u kolovozu mogu par dana na odmor.