Dnevni red sastanka austrijskog ministra financija Josefa Prolla s kolegom Ivanom Šukerom tajan je, iako se pretpostavlja da bi tema razgovora mogao biti europski plan za stabilizaciju banaka u istočnoj Europi, ali i dva nova projekta kojima bi se trebalo osnažiti bankarstvo u regiji.

Hrvatska narodna banka s novim inicijativama nije upoznata. Ni Ministarstvo financija ni njihovi austrijski kolege nisu željeli otkriti dnevni red posjeta austrijskog ministra financija Josefa Prolla Hrvatskoj u srijedu, no tema razgovora, osim europskog plana za stabilizaciju banaka u istočnoj Europi, kojoj su austrijske banke znatno izložene, mogla bi biti i dva nova projekta kojima bi se trebalo osnažiti bankarstvo u regiji.

Prošlog su tjedna, naime, pokrenute dvije inicijative za sufinanciranje bankarskog sustava regije. Prvu je pokrenuo američki Institut za međunarodne financije (IIF), kojemu se pridružio vlasnik Splitske banke Societe Generale, dok su pokretači drugog projekta talijanska Unicredit grupa (vlasnik Zagrebačke banke) i austrijski Raiffeisen, koji su svoje zahtjeve pismenim putem predali Europskoj komisiji uz potporu Erste grupe.

IIF očito nije kontaktirao nikoga iz Hrvatske narodne banke, jer ljudi u HNB-u nisu upoznati s programom, niti ih je IIF kontaktirao pa stoga ne mogu ništa komentirati. Iz austrijskog Raiffeisena pak pojašnjavaju da je u odnosu na Ukrajinu, Rumunjsku i Bugarsku položaj Hrvatske u financijskim odnosima s inozemstvom znatno povoljniji, što se vidi i iz dosadašnjeg uspjeha u održavanju relativno stabilnog tečaja domaće valute u odnosu na euro.

U Raiffeisenu naglašavaju da se inicijativa razvila radi pomoći zemljama u široj regiji kod kojih se može očekivati probleme u financijskim odnosima s inozemstvom i posljedično jačanje deprecijacijskih pritisaka. Hrvatskoj, međutim, u ovom trenutku takva pomoć još nije toliko potrebna kao u ostale tri spomenute zemlje, zaključuju u RBA-u.