Službeni stav Međunarodnog monetarnog fonda u pogledu razvoja događaja u zemljama jugoistočne Europe i budućih izgleda, sadržan je u posljednjem izvješću “World Economic Outlooka”, navodi Olga Stankova iz Odjela za vanjske odnose u sjedištu MMF-a. Podsjeća na to da ta institucija zemljama regije preporučuje “čvršću fiskalnu politiku i politiku plaća, veću fleksibilnost na tržištu rada i bolju superviziju financijskog tržišta”.
Posljednji rad “Ranjivost u Jugoistočnoj Europi - Ima li razloga za zabrinutost?”, koji potpisuje pet ekonomista Fonda, a privukao je veliku pozornost, podsjeća Stankova, samo je radni papir i, kao što je uvijek slučaj kod takvih radova, u njima se iznosi stav autora, ali ne nužno i stav institucije.
U MMF-u ističu da je snažan ekonomski rast u regiji praćen širenjem vanjskih neravnoteža i pregrijavanjem ekonomije, ali u idućoj godini očekuje njegovo usporavanje na održivu razinu.
Međutim, upravo zbog rizika kojeg nose postojeće vanjske neravnoteže (inozemni dug, deficit platne bilance), Fond napominje da je moguće i osjetnije usporavanje od sadašnjih procjena (za Hrvatsku 4,7 posto).
Imajući sve to u vidu, Fond ističe da “markoekonomske politike moraju voditi ekonomiju prema ‘mekom prizemljenju’, držati pod kontrolom ranjivosti i stvarati osnove za održiv rast”. Na probleme brzog rasta kredita, velikog vanjskog duga i deficita platne bilance, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, centralna banka već godinama upozorava i poduzima mjere za smanjenje rizika.
Međutim, oni postaju sve važniji zbog krize na američkom tržištu drugorazrednih stambenih kredita i mogućih implikacija na hrvatsko tržište, ali on je uvjeren da novi rizici neće dovesti do kreditne krize u Hrvatskoj.
"Nova situacija unosi i novu vrstu rizika, kao što je moguće usporavanje priljeva inozemnog kapitala. Međutim, ne postoji opasnost da u Hrvatskoj dođe do zaustavljanja ili znatnog smanjenja kredita financiranih iz inozemnih izvora jer bi u tom slučaju HNB oslobodio značajna sredstva koja su sada imobilizirana, uključujući smanjenje obvezne rezerve", kaže Rohatinski.
Druga opasnost može biti vezana uz smanjenu ponudu deviza i pritisak na deprecijaciju tečaja, ali guverner ističe da će HNB odlučno braniti tečaj jer bi njegova znatna deprecijacija, u uvjetima valutno indeksiranih kredita, mogla dovesti do kreditne krize.