HNB: Hrvatska prošle godine ušla u krug visoko zaduženih zemalja. Inozemni dug Republike Hrvatske na kraju prosinca 2006. godine iznosio je 29,1 milijardu eura što je za 3,4 milijarde eura ili 13,21 posto više nego na kraju 2005. godine, kaže se u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi HNB-a. Udio inozemnog duga u BDP-u 2006. godine porastao je za 2,8-postotnih bodova te je na kraju prosinca iznosio 85,2 posto. Udio inozemnog duga u BND-u 2006. godine porastao je za 3,1-postotni bod te je na kraju godine iznosio 88,1 posto što prema kriterijima Svjetske banke Hrvatsku svrstava među visoko zadužene zemlje. Međutim, udio inozemnog duga u vrijednosti izvoza robe i usluga, koji je na kraju prosinca 2006. godine iznosio 171,8 posto znatno je ispod razine od 220 posto koja bi prema istim kriterijima upućivala na moguću pojavu nelikvidnosti u inozemnim plaćanjima.
Neprekidan rast
Ipak, taj pokazatelj neprekidno raste još od 2001. godine kada je iznosio 126 posto premda je njegov rast u 2006. godini osjetno usporen. To usporavanje te relativno povoljan pokazatelj udjela inozemnog duga u izvozu robe i usluga Hrvatska može zahvaliti prije svega visokim prihodima od pruženih usluga u turizmu, za koje se očekuje da će nastaviti rasti i u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Analitičar RBA Hrvoje Dolenec tvrdi da će dug nastaviti rasti i u 2007. godini te će dosegnuti oko 31 do 32 milijarde eura što je porast od desetak posto. Međutim, riječ je o usporavanju rasta duga što Dolenec pripisuje, između ostalog, i uspješnim restriktivnim mjerama HNB. "Stopa kreditiranja pala je ispod 20 posto nakon vrlo dugog perioda. Raste, međutim, udio poduzeća u ukupnom dugu i upravo će oni nastaviti biti glavni čimbenik zaduživanja. Predviđamo i porast udjela duga u BDP-u na 86,5 posto iako će se tijekom sljedećih nekoliko godina također stabilizirati", dovršio je Dolenec. Teret otplate inozemnog duga mjeren omjerom otplata inozemnog duga i izvoza robe i usluga, koji od 2003. godine pokazuje tendenciju rasta, i u 2006. godini je jako porastao, te je na kraju prosinca iznosio 35,0 posto, što znači da Hrvatska znatan dio svojih ukupnih prihoda od izvoza robe i usluga odvaja za otplate glavnice i kamata na inozemni dug. Taj je porast uzrokovan prije svega povećanom otplatom glavnice dugoročnih kredita koje vraćaju domaće banke.
HNB učinkovit
Iako je apsolutni prirast inozemnog duga banaka u 2006. godini i nadalje bio znatan, njegova se godišnja stopa rasta, pod utjecajem mjera koje je HNB provodio 2006., smanjila u odnosu na 2005. godinu za 2,3-postotna boda i iznosila je 13,9 posto. Najveći pritisak na teret otplate inozemnog duga RH u 2007. godini bit će nastavak rasta kamatnih stopa u EMU.
Naplatom obveznica smanjen dio obveza države
Država je u 2006. godini, u skladu s fiskalnom politikom da se što je više moguće oslanja na domaće izvore financiranja, smanjila svoj dug prema inozemnim vjerovnicima za 0,4 milijarde eura. Najveći dio obveza sektora države smanjio se s osnove obveznica jer su na naplatu dospjele samurajska obveznica izdana 2001. (25 mlrd. JPY) i euroobveznica izdana 1999. godine te dvije redovite polugodišnje otplate duga Londonskom klubu (81 mil. USD). Međutim, izvjesno je da financiranje države sredstvima s domaćeg tržišta kapitala posredno rezultira rastom inozemnih obveza drugih domaćih sektora, osobito banaka.