S više od 60 godina tradicije u proizvodnji specijalnih visokokvalitetnih i visokozahtjevnih odljevaka od čelika, obogaćenih ugljikom, čakovečka ljevaonica sivog lijeva Ferro-Preis jedna je od malobrojnih preostalih na hrvatskom tržištu.

Tvrtku je još 1991. godine preuzela austrijska Jӓgersberger grupa, a nakon višegodišnje stagnacije i lošeg poslovanja, u posljednje gotovo dvije godine bilježi rast prihoda i - zahvaljujući izlasku na inozemno tržište, fleksibilnosti proizvodnog procesa i izradi specifičnih profila posebne namjene u malim serijama, što je čini konkurentnima na tržištu lijevanih proizvoda - optimistično gleda u budućnost.

No planirana investicija za sobom povlači i specifičan problem s kojim se Ferro-Preis suočava u svojim razvojnim planovima, a zbog toga je nedavno zakucao i na vrata HEP-a, odnosno resornih ministarstava, tražeći pomoć i razumijevanje.

S obzirom na činjenicu da oko 95 posto proizvodnje Ferro-Preisa odlazi u izvoz, a samo neznatne količine odljevaka ostaju na hrvatskom tržištu, svjetska ekonomska kriza, koja ne posustaje već četvrtu godinu zaredom, smanjenje investicija i recesija pogodili su i tu tvrtku, koja je sve do prošle godine bilježila gubitke u poslovanju, pojasnio nam je njezin direktor Paško Vela. No 2011. godina je unatoč svim problemima i osjetno smanjenim narudžbama završena s neto dobiti od oko 450.000 eura.

Pomak prema pozitivnom poslovanju, tumači Vela, napravljen je prije svega zahvaljujući reorganizaciji tvrtke, smanjenju troškova i uspješno završenim poslovima s nekoliko velikih i ozbiljnih kupaca, među kojima su i međunarodni koncern za proizvodnju opreme za energetska postrojenja ABB, američki ABS, Siemens, domaća naftna kompanija Ina i drugi. Ostvare li se poslovni planovi za ovu godinu, Ferro-Preis će u 2012. realizirati nešto manje od milijun eura dobiti, a rast najavljuju i sljedeće godine.


Reinvestirana dobit



Cjelokupna će dobit, potvrdio je Vela, biti investirana u razvoj tvrtke, a jedna od većih investicija je gradnja nove talionice, koja je nužna kako bi se sljedećih godina rast poslovanja zadržao na planiranim razinama, ali i kako bi tvrtka u budućnosti poslovala u skladu sa strogim standardima Europske unije.

Naime, Ferro-Preis trenutačno koristi zastarjelu tehnologiju koksnih peći koje, osim ograničenih tehnoloških i proizvodnih mogućnosti, ne ispunjavaju europske direktive o zaštiti okoliša, a Vela podsjeća da se Hrvatska ugovorima obvezala da će do kraja 2015. godine svoju zakonsku regulativu uskladiti sa standardima Unije.

Gradnja godinu dana

Usklađivanje s regulativom EU obvezuje i Ferrro-Preiss, koji u gradnju nove elektropeći za taljenje, koja bi trebala u potpunosti zamijeniti sadašnju, ekološki neprihvatljivu tehnologiju koksnih peći, u sljedećih godinu i pol namjerava uložiti oko četiri milijuna eura.

Dio profita ostvaren u 2012. godini trebao bi biti investiran upravo u taj veliki razvojni projekt, koji će tvrtki omogućiti i znatno povećanje proizvodnih kapaciteta od čak 50 posto, sa sadašnjih 10-ak na oko 15-ak tisuća tona proizvedenih odljevaka godišnje, ali i proširenje ponude na kvalitetnije vrste lijeva.

Preostali, veći dio investicije pokrit će matična austrijska tvrtka i bankovni zajmovi. Trenutačno tvrtka provodi postupak odabira izvođača radova i isporučitelja opreme, a ispune li se zadani rokovi, nova bi elektropeć trebala biti puštena u pogon do kraja iduće godine.

I tu nastaje problem. Naime, od ukupnog iznosa planirane investicije gotovo 20-ak posto, ili preciznije 5,4 milijuna kuna, odnosi se na poseban porez koji je tvrtka obvezna uplatiti HEP-u na ime povećanja snage električne energije od četiri megavata (MW) na temelju pravilnika o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage iz 2005. godine i Vladine odluke o iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage iz 2006. godine.

Ta je naknada, smatraju u Ferro-Preisu, preveliko opterećenje za novu investiciju jer će tvrtka tijekom gradnje nove elektropeći paralelno investirati u novu transformatorsku stanicu i prilagođeni upravljački sustav, što će koštati najmanje devet milijuna kuna.


HEP profitira

„Upravo smo zato HEP-u i svim nadležnim ministarstvima uputili zahtjev da nas se oslobodi plaćanja te naknade ili da nam se pomogne na drugi način kako bismo realizirali planiranu investiciju, to više što će budući pogon, kada počne raditi, na ime potrošene električne energije HEP-u donositi stalan godišnji prihod od najmanje šest milijuna kuna.

Dodatni trošak od 5,4 milijuna kuna na ime jednokratne naknade, odnosno iznos od 1,3 milijuna kuna naknade po megavatu snage, dovodi u pitanje isplativost naše investicije i znatno nam poskupljuje gradnju", objasnio je Vela pozadinu zahtjeva za oslobađanje od plaćanja sporne naknade.


Navodeći argumente u prilog svojem zahtjevu, Ferro-Preis podsjeća da se u posljednjih nekoliko godina nekoliko ljevaonica u Hrvatskoj ugasilo, a neke od njih u svojim su pećima koristile upravo električnu energiju. Na taj je način oslobođeno oko 20 megavata električne energije rezervirane upravo za rad talionica.


„Nedavno gašenje ljevaonice Dalit iz Daruvara na tržištu je oslobodilo sedam megavata snage, a mi za buduću elektropeć trebamo četiri megavata. Dakle, za naš zahtjev za dodatnom snagom nije potrebno graditi nove izvore i to neće biti nikakav trošak HEP-u, a donosit će solidan prihod HEP Opskrbi", tumači Vela.


Ne treba posebno napominjati da će odustajanje od sadašnje koksne peći znatno smanjiti stvaranje industrijskog otpada te osigurati nova radna mjesta jer će se proizvodni kapaciteti Ferro-Preisa povećati za 50-ak posto.


„Država nam je, preuzevši obvezu implementiranja odredbi Direktive za zaštitu okoliša EU broj 1999/13/EC, nametnula obvezu usklađivanja standarda poslovanja s tom direktivom pa je posve logično da nam pomogne u tom procesu", kaže Vela i dodaje kako bi se, ako ne trajno, navedena naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu i povećanje priključne snage mogla barem privremeno ukinuti, što bi zasigurno potaknulo nove slične investicije i natjeralo potencijalne ulagače da iz ladica izvuku projekte od kojih se odustalo upravo zbog poreznog opterećenja koje ih je u startu demotiviralo u pokušajima realizacije.


Na prijedlog Ferro-Preisa, koji je još početkom lipnja ove godine upućen na adresu HEP-a i nekoliko resornih ministarstava, još nema konkretnog odgovora. Samo je iz Ministarstva gospodarstva stigla kratka obavijest da je o zaprimljenoj molbi zatraženo očitovanje HEP-a.

No na tome je sve stalo. Čakovečka ljevaonica tako čeka pozitivan signal iz političkih krugova, koji s riječi i bezbrojnih obećanja o brojnim olakšicama za potencijalne ulagače samo trebaju prijeći na djela.