Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) zajam u iznosu pola milijarde eura, što je najveće odobreno zaduženje HBOR-a u povijesti.

Danas su u Zagrebu, ugovor o prvoj tranši zajma vrijednoj 250 milijuna eura potpisali potpredsjednik EIB-a Anton Rop i šef HBOR-a Anton Kovačev.

Spomenuti zajam namijenjen je financiranju malog i srednjeg poduzetnišva te svih infrastrukturnih projekta u javnom sektoru. Kovačev nije krio zadovoljstvo odobrenim iznosom kredita, pogotovo ako se uzme u obzir da je prvi kredit koji je EIB odobrio HBOR-u 2001. iznosio samo 10 milijuna eura.
-Novo zaduženje samo potvrđuje činjenicu kako je HBOR stekao značajan ugled kod posebnih financijskih institucija. Napominjem da smo samo lani plasirali kredite vrijedne preko deset milijardi kuna ili 65 posto više nego godinu ranije i tako zaključili rekordnu godinu. Nova sredstva dodatno će pridonijeti pokrentanju investicijskog ciklusa, zadržavanju i otvaranju radnih mjesta, zaključio je Kovačev.
Uvjeti zajma kod EIB-a nude se uz ročnost od 15 godina, uključujući 5 godina počeka za infrastrukturne projekte te 12 godina, uključujući 4 godine počeka kod zajmova za male i srednje poduzetnike te srednje kapitalizirane kompanije. Kamata mogu biti fiksne godišnje u rasponu od 2,6-2,7 posto ili varijabilne u koje ulazi Eurobor plus 100 do 120 baznih bodova.
Zadovoljstvo u suradnji sa HBOR-om izrazio je i Rop, koji je o daljnjim mogućnostima kreditiranja razgovarao sa ministrom financija Slavkom Linićem, koji se također našao na svečanosti potpisivanja zajma.
- Želja nam je Hrvatsku pripremiti za što efikasniji ulazak u Europsku Uniju. EIB tu može uvelike pomoći jer smo lani dokapitalizirani sa deset milijardi eura, na temelju kojih ćemo plasirati 60 do 70 milijardi eura novih zajmova zamljama članicama EU-a. Dio tog novca povući će i Hrvatska, tvrdi Rop.
Od projekta koji bi mogli biti financirani u drugoj tranši pola milijarde eura vrijednog zajma Rop je izdvojio projekte u sektoru obnovljivih izvora energije za koje sprema 200 milijuna eura. Dodatnih 150 milijuna eura otići će na projekte energetske efikasnosti te 50 milijuna eura za obnovu bolnice u Puli.

Linić je istaknuo kako je iznimno dobro da HBOR može u teškoj krizi ponuditi kredite ispod tržišnih uvjeta:
- HBOR je lani kroz plasiranih deset milijardi kredita uspio uložiti u razvoj i investicije poduzeća umjesto u obrtna sredstva. Pola milijarde eura će nam biti dovoljno za praćenje potreba malih i srednjih poduzetnika, dok će nam EIB uvelike pomoći i kod pripreme za povlaćenje novca iz kohezijskih fondova EU-a, dodao je.

Nakon završetka službenog programa, Kovačev se osvrnuo i na medijske napise o svojoj mogućoj smjeni zbog spornog kredita Digitel komunikacijama. Objasnio je kako ne postoji banka koja u svojem radu nije plasirala loš kredit te kako je udio kredita čiji povrat kasni HBOR-u manji od pet posto, što je odnosu na komercijalne banke veliki uspjeh. Nije želio komentirati mogućnost svoje smjene, o kojoj kaže, ne odlučuje on već Nadzorni odbor na čelu sa Slavkom Linićem. Linić je, pak, dodao kako je sporni kredit tema iduće sjednice NO-a, ali i da je vrlo zadovoljan radom Uprave HBOR-a.