Hrvatska banka za obnovu i razvoj u 2011. može osigurati više novca za gospodarstvenike nego lani, a trendovi iz prva tri mjeseca tekuće godine najavljuju raspoloženost domaćih poduzetnika za novi ciklus ulaganja. Tako je u prvom kvartalu zabilježen rast zahtjeva za financiranje ulaganja u odnosu na isto razdoblje 2010., a test interesa banaka za podržavanje takvih projekata vidjet će se na prvoj aukciji za kreditne kvote po modelu B, koja je održana u srijedu. A

ukciju smo otvorili za iznos od 150 milijuna kuna, a rezultat ne možemo predviđati, kazao je Antun Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, iako napominje da postoje nagovještaji kako će aukcija polučiti uspjeh. A popularniji model A+, namijenjen saniranju tekućih obveza i otplati dospjelih obveza, rezultirao je odobrenim kvotama u ukupnom iznosu od 600 milijuna kuna, s prosječnom kamatnom stopom od 4,33 posto. Iako su povoljniji uvjeti kreditiranja i rušenje kamatne stope HBOR-ova dijela kredita za 1 posto rezultirali kreditima jeftinijim za prosječnih 0,6 posto, na adresu razvojne banke do sada je pristiglo tek 30 zahtjeva za kreditima ukupne vrijednosti tek 40 milijuna kuna. Ipak, u HBOR-u uvjeravaju da je riječ o zastoju uzrokovanom prikupljanjem dokumentacije i očekuju veći priliv zahtjeva u idućem mjesecu.

Za ovu godinu HBOR je pripremio i nekoliko novih programa kreditiranja, poput podrške poljoprivrednicima, koji mogu dobiti kredit uz kamatnu stopu od 3 posto, ili kreditiranja žena poduzetnica po kamatnoj stopi od 2 posto uz subvenciju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te program za potporu tvrtkama koje imaju problema s likvidnošću.

Domaća investicijska banka dobro je plasirala svoj novac u kriznim godinama, pa je udio loših kredita tek 1,9 posto. Uspjeh je ipak, priznaju u HBOR-u, posljedica načina poslovanja koji određuje da se većina novca plasira preko poslovnih banaka, koje su bolji platiše od izravnih korisnika. A prošlu godinu banka je završila s neto dobiti od 118 milijuna kuna, pri čemu je plasirala oko 6,6 milijardi kuna kredita, čime je zabilježila rast neto kredita za 5,2 posto u odnosu na 2009.

Ostvarena zarada niža je gotovo 29 posto u odnosu na prethodno financijsko razdoblje, ali je HBOR svjesno ugrožavao profitabilnost poslovanja plasirajući kredite klijentima po povoljnim uvjetima, bez obzira na povećanje cijene posuđivanja na međunarodnom tržištu, pojasnio je predsjednik Uprave HBOR-a Antun Kovačev govoreći o rezultatima poslovanja.

Ostvareno je 921 milijun kuna prihoda, a rashodi su lagano rasli na 803 milijuna kuna. I u prošloj godini nastavila se politika kreditiranja izvoza, u koje je plasirano 55 posto kredita, a ono što ističe Kovačev je širenje baze korisnika kredita. Tako je broj kredita, bez obzira na približno isti volumen novca, proširen 25 posto, pri čemu je izdano 1606 odobrenja za kredite. Nama nije u interesu kreditirati samo desetak najvećih poduzetnika, koji bi mogli progutati svih šest milijardi kuna, nego izvršiti svoju dužnost ravnomjernog razvoja Hrvatske, kazao je Kovačev.