Krediti stanovništvu u Hrvatskoj, bez stambenih kredita, tijekom prva tri tromjesečja bilježe konstantno mjesečno smanjenje, a posljednjih je mjeseci vidljiv pad i na godišnjoj razini, stoji u istraživanju SG – Splitske banke objavljenom u ponedjeljak. Smanjenje potražnje kućanstava za kreditima, prisutno i u europskim zemljama, pridonijelo je snažnom ovogodišnjem smanjenju osobne potrošnje. Uz smanjeno kreditiranje, snižavanje razine zaposlenosti također rezultira smanjenjem dohotka kućanstava te posljedično manjom potrošnjom.

Ključan rast potražnje
“Dok se povećanje stope PDV-a barem za sada nije znatnije odrazilo na rast cijena zbog opadajuće domaće potražnje i rasta konkurentskih pritiska, znatan utjecaj na ponašanje potrošača došao je od uvođenja ‘kriznog poreza’ koji je imao snažan psihološki efekt”, kaže se u istraživanju koje potpisuje glavni ekonomist Zdeslav Šantić. Zbog toga je u rujnu, prema podacima DZS-a, dvanaesti uzastopni mjesec zabilježen pad prodaje na malo. “Navedena kretanja u maloprodaji ne pružaju puno razloga za optimizam glede gospodarskog oporavka pogotovo ako se zna da bez stabilizacije osobne potrošnje nema ni oporavka BDP-a. Ipak, nešto povoljnija kretanja u ovom sektoru moguće je očekivati u drugoj polovini 2010., a upravo bi rast potražnje za kreditima stanovništva trebao biti jedan od prvih naznaka povoljnijih kretanja u trgovini na malo”, zaključuje se u analizi SG – Splitske banke.

Česte promjene
Ništa optimističniji tonovi ne mogu se iščitati ni iz tjedne makroekonomske analize PBZ-a. Analitičari te banke za 2010. predviđaju stagnaciju hrvatskoga gospodarstva. U PBZ-u su se osvrnuli i na često mijenjanje mišljenja ekonomskih analitičara o oporavku Hrvatske i EU. “Česta promjena prognoza ocrtava ne samo nesvakidašnju situaciju u kojoj su se našla gospodarstva već i dimenziju globalne krize”, ističe se u analizi. Tu tezu potkrepljuju procjenama rasta, odnosno pada europskog i hrvatskoga gospodarstva unatrag dvije godine. U jesen 2007. predviđao se rast europskoga gospodarstva od 2,4 posto, u jesen 2008. procjena je pala na 0,2 posto, a sada iznosi recesijskih –4,1 posto. “Procjene za Hrvatsku u istom su se razdoblju ‘prošetale’ od rasta od 5,5 posto do pada od 5,8 posto.” S obzirom na razinu neizvjesnosti koja okružuje navedene prognoze za sljedeću godinu, vjerojatno je da će se i iduće godine nastaviti trend čestih promjena očekivanja, drže analitičari PBZ-a. Unatoč tome jednoglasni je stav analitičara da bi se stagnacija mogla produljiti i na srednji rok ako se ne učine nužne strukturne reforme. Sektori koji vape za reformom su javna uprava, državne i lokalne financije, državne potpore, brodogradnja i borba protiv korupcije.

Tečaj
Slabljenje kune
Analitičari PBZ-a očekuju ovaj tjedan nastavak slabljenja kune prema euru i lagani rast tečaja prema razini od 7,3 kune za euro. U sljedećih mjesec dana izvjestan je i rast prema razini od 7,35 kuna za euro.