Vlada je željela proračun s nultim deficitom kako bi uputila pozitivan signal ulagačima, te pokazala da u doba globalne financijske krize može stabilizirati domaće gospodarstvo i smanjiti vanjsku ranjivost zemlje, rekao je za Banku TV Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke.

Punjenje proračuna Vlada je temeljila na rastu BDP-a od 2 posto, no Stojić očekuje da će rast u sljedeće dvije godine biti znatno sporiji, što će dovesti do pada potrošnje, manje dobiti poduzeća i smanjivanja radne snage, zbog čega će se i proračun slabije puniti.

"Spomenuti trendovi pojačavaju vjerojatnost konvergencije ka strukturnom fiskalnom deficitu od oko 4 posto BDP-a te rebalansa proračuna u ne tako dalekoj budućnosti", rekao je.

Središnja banka u idućoj godini neće bitno olabaviti monetarnu politiku, osim za refinanciranje duga, jer bi "nizak stupanj refinanciranja gospodarstva uz materijalni pad deviznih rezervi te druge oblike financijskog stresa mogao dovesti do smanjenja rejtinga", smatra Stojić.

"Stoga je dodatno fiskalno stezanje u cilju značajnijeg pada platnobilančnog deficita i više no dobrodošlo jer to stvara pretpostavke za udaljavanje od postojećeg modela ekonomskog rasta temeljenog na potrošnji i umanjuje potrebe za inozemnim financiranjem", dodao je.