Grčka, Bugarska i Rusija sporazumjele su se o ulaganju više od milijardu dolara u gradnju 230 kilometara naftovoda od bugarske crnomorske luke Burgas do Aleksandropolisa u Grčkoj. Kad naftovod bude dovršen 2011. godine, manje tankera prolazit će kroz Bospor u blizini najvećeg turskog grada Istanbula. O naftovodu Burgas - Aleksandropolis razgovaralo se više od deset godina, no u njegovu realizaciju krenulo se tek nakon povećane potražnje i porasta cijene naftnih derivata. Ako sve bude po planu, gradnja će početi iduće, 2008. godine, a nafta će poteći 2011. Posljednjih godina znatne rezerve nafte otkrivene su u središnjoj Aziji, a one se do europskih i američkog tržišta dovoze pretežito tankerima preko Crnog mora. Projekt će stajati više od milijardu dolara. Većinski vlasnici kompanije, koja će upravljati naftovodom sa 51 posto dionica, bit će ruske tvrtke, a većina nafte uglavnom će dolaziti iz Rusije. Neki analitičari zabrinuti su da će taj naftovod omogućiti Rusiji da učvrsti svoju kontrolu nad europskim energetskim tržištem. Michalis Angelopoulos, vodeći vladin dužnosnik na istoku Grčke, odbacuje takve bojazni. "Vjerujem da se ne treba bojati da će Rusija sa 51 posto vlasništva dominirati ili odlučivati našu politiku. Mi pripadamo Europskoj uniji. Ovo je intervencija Europske unije radi energije." Angelopoulos i vlada u Ateni uveliko propagiraju novi naftovod. Oni kažu da će naftovod donijeti nova radna mjesta i biznise u nerazvijenu regiju koja je svega nekoliko kilometara udaljena od turske granice. No naftovod je podijelio lokalno stanovništvo. Vlasniku hotela Charalampos Samourkasidis ne sviđa se ideja naftnog terminala u blizini. "Gospodarstvo Aleksandropolisa temelji se na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi. Moguća ekološka katastrofa imala bi velike posljedice na navedena tri sektora", kaže Samourkasidis. Pristaše naftovoda tvrde da poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se eliminirali mogući ekološki problemi. Oni ističu da će tankeri biti ukrcavani na terminalu koji će se nalaziti i do deset kilometara daleko od obale. Naftovod bi mogao donijeti Grčkoj 30 milijuna dolara godišnje u prijevoznim pristojbama, a vlada obećava da će taj novac biti utrošen u ovoj pokrajini. Postoje predviđanja prema kojima će se broj stanovnika u ovom gradu udvostručiti u sljedećih deset godina. Ovaj naftovod možda ima konkurenciju. Postoji prijedlog o gradnji 900 kilometara dugog naftovoda od Burgasa preko planinskih dijelova Makedonije do Albanije. Nedostatak ovog projekta je da je riječ o dužoj i skupljoj trasi. Treća opcija je još duža, 1800 kilometara, a taj bi se naftovod protezao od Constante u Rumunjskoj, preko Srbije, Hrvatske i Slovenije do Italije. Ovaj bi projekt koristio postojeće naftovode za pola udaljenosti, a ostalo bi trebalo sagraditi. Grci vjeruju da je naftovod Burgas - Aleksandropolis najbolja opcija, a prednost mu je i to što su ruske naftne kompanije stale iza ovog projekta.
Kazahstan zainteresiran za naftovod do Burgasa
I vlada Kazahstana iskazala je interes da sudjeluje u gradnji naftovoda Burgas - Aleksandropolis. Baktikozha Izmuhambetov, kazahstanski ministar za energetiku, izjavio je da žele kupiti dio grčkog i bugarskog vlasništa u naftovodu Burgas - Aleksandropolis u kojem ruske kompanije imaju 51% vlasništva. Podsjetio je i na preliminarni dogovor s Grčkom i Bugarskom, koje su ostatak od 49% vlasništva u naftovodu podijelili međusobno na dva jednaka dijela. Ruski dio od 51% podijelili su, pak, Transnjeft, Rosnjeft i Gaspromnjeft. Kazahstan za 10 godina namjerava povećati proizvodnju u svojem dijelu Kaspijskog mora sa sadašnjih 50 na 150 milijuna tona. Za te utrostručene količine nafte mora naći nova tržišta, a Europa je i dalje gladno tržište.