Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić istaknuo je u srijedu kako je rast javnog duga u mandatu ove Vlade usporen, odnosno da će ukupno porasti za oko 75 milijardi kuna, naspram 93 milijarde koliko je rastao za mandata prošle Vlade.

"Rast javnog duga je u mandatu ove Vlade usporen. U mandatu prošle Vlade rastao je negdje za oko 93 milijarde, a u mandatu ove Vlade to je do sada negdje oko 67 milijardi kuna", izjavio je Grčić nakon predstavljanja projekta e-obrt te dodao da bi do kraja godine javni dug ukupno mogao porasti za oko 75 milijardi kuna.

"Znači, usporili smo rast i deficita i kamata, koje su dvostruko narasle u mandatu prošle Vlade, i sve to utječe sada i na usporavanje rasta javnog duga", kazao je Grčić.

Udruga Lipa predstavila je u srijedu "Brojač javnog duga", uz upozorenje da hrvatski javni dug raste brzinom od 443,66 kuna u sekundi te bi do kraja godine mogao dosegnuti kritičnu točku od 90 posto bruto domaćeg proizvoda. Pritom ističu da su zadnje tri Vlade povećale javni dug dva i pol puta, sa 122 na gotovo 290 milijardi kuna.

Upitan, pak, za komentar prognoze direktora Odjela ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria-Banke Hrvoja Stojića o usporavanju rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj godini na 0,5 posto, i to zbog rizika povezanih uz konverziju kredita u "švicarcima" u eure, Grčić je kazao kako je ipak najvažnije da je problem tih kredita riješen.

"Najvažnije je u ovom trenutku da smo uspjeli riješiti ovaj problem, a paralelno s tim imamo situaciju da će gospodarski rast u ovoj godini biti daleko veći od svih očekivanja, posebno od očekivanja svih analitičara. Nadam se da će, ako održimo ovaj trend, taj rast u idućoj godini biti još bolji i jači, ukoliko eventualno ne dođe do nekih eksternih poremećaja na europskom tržištu", kazao je Grčić.

Hypo Alpe Adria banka (HAAB) revidirala je u srijedu naviše svoju raniju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 0,5 na 1 posto, dok je za 2016. zadržala prilično suzdržanu projekciju rasta od 0,5 posto. Iako procjenjuju da će potražnja za hrvatskim izvozom ostati solidna, u HAAB-u navode da rješavanje pitanja konverzije švicarskog franka čini jedan presedan, odnosno potiče povećanu razinu neizvjesnosti u pogledu pravne sigurnosti, sentimenta investitora, zbog čega se može, navodi, po uzoru na Mađarsku od prije par godina, dogoditi podbačaj investicija odnosno ukupne ekonomske aktivnosti.