Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak da za uvođenje eura treba uložiti puno truda i ispuniti sve uvjete, procijenivši kako je realno da ga Hrvatska uvede 1. siječnja 2023., a građani pritom moraju biti maksimalno informirani i o prednostima i o nedostacima njegova uvođenja.

Ministar Marić je u uvodnom predavanju drugog dana znanstveno-stručne konferencije "Financijsko tržište", koju je organizirala Hrvatska udruga banaka, uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, govorio o putu Hrvatske prema eurozoni. Rekao je da je mnogo posla već odrađeno, ali da još predstoji puno tehničkih i operativnih aktivnosti.

"Euro je dobar pokazatelj kako se može kombinacijom monetarne i fiskalne politike ići u dobrom smjeru. Preuzeli smo euro ulaskom u EU, ali kada ćemo ga uvesti ovisi o ispunjavanju kriterija. Da nismo krenuli u konsolidaciju javnih financija, mi do ove faze ne bismo mogli ni doći," izjavio je.

Po njegovim riječima, najveći naglasak sada je na ispunjavanju kriterija. Podsjetio je da se nakon ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II) Hrvatska obvezala ispuniti mjerila u četiri područja te da drugi set mjerila čine kriteriji konvergencije i maastriški kriteriji.

Naime, Ulaskom u ERM II Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

"Inflacija je jedna od varijabli koju pozorno pratimo i analiziramo i ne vidimo da bi sada trebala ugroziti naš ulazak u eurozonu. Kao varijablu koja se odnosi na naše gospodarstvo i građane, inflaciju ni u kom slučaju ne zanemarujemo. Bez obzira na blago ubrzanje inflacije, sada ne odskačemo od prosjeka EU, čak smo i blago ispod," rekao je.

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u EU je u kolovozu bila 3,2 posto, a u Hrvatskoj 3,1 posto, podaci su Eurostata.

Za listopad najavljen tehnički rebalans proračuna

Marić je naveo i da se deficit za ovu godinu i dalje projicira na 3,8 posto BDP-a, da su prihodi malo bolji od očekivanja, ali da imamo značajne pritiske na rashodovnoj strani proračuna te je za sredinu ili drugu polovinu listopada najavio tehnički rebalans proračuna. Paralelno s tim ići će i prijedlog proračuna za iduću godinu.

Govoreći o proračunskim prihodima, ministar je ocijenio da je ove godine povukao turizam, ali i ostale djelatnosti, a da je rast BDP-a brži od od planiranog.

"Trenutno smo, kao Vlada, u zoni projekcije rasta BDP-a ove godine na 7 posto, a koliki će biti prezentirat ćemo za dva do tri tjedna," kazao je. Dodao je da su prihodi proračuna blago bolji od očekivanih, ali ne toliko koliki su dodatni pritisci na rashodovnoj strani, naglasivši da trenutno ne vidi bolji rezultat od deficita u visini 3,8 posto BDP-a.

Na pitanje o zdravstvu, odgovorio je da je evidentno da reforma mora biti usmjerena na troškovnu stranu, kazavši da će ministar zdravstva Vili Beroš izaći s prijedlogom rješenja te da je svima jasno koliko je zdravstveni sustav važan, ali da mora biti i financijski održiv.

"Za ovu godinu nam je ključno ostati izvan procedure prekomjernog manjka, što mislim da hoćemo. Već za iduću godinu nam je procjena deficita unutar tri posto, 2,5 posto BDP-s, a za godinu nakon toga unutar dva posto. S te strane, ispunjavat ćemo te kriterije," kazao je.

Rekao je da je javni dug na silaznoj putanji i da je dinamika njegova smanjivanja više nego dva puta bolja i jača nego što traže odredbe maastriških kriterija.

"Smatramo da ćemo svih pet kriterija ispuniti i uz ostale preduvjete biti kadri za uvođenje eura 2023.", rekao je Marić i naglasio važnost informiranja i zaštite potrošača i povećanja razine financijske pismenosti. Dodao je da su sudionici skupa svjesni da svi eventualni troškovi konverzije ne idu građanima nego financijskoj industriji, odnosno da će financija industrija morati podnijeti troškove konverzije u euro.

Na pitanje planiraju li se u proračunu sredstava za punu plaću tijekom porodiljnog dopusta, Marić je odgovorio da je demografija prioritet, ali da će daljnji koraci ovisiti o mogućnostima.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agancije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman ocijenio je da se sektor financijskih usluga uspješno oporavio od inicijalnog utjecaja pandemije i koronakrize te da su mirovinski fondovi najstabilniji dio s obzirom na relativnu stabilnost i predvidivost neto uplata.

Naveo je je da se sistemski rizici povećavaju, ali da je stres test financijske industrije pokazao da je financijski sustav stabilan, siguran i otporan.

"Imamo situaciju da se uskoro usvaja zakon o alternativnim investicijskim fondovima koji će jako liberalizirati tržište alternativnih investicijskih fondova za profesionalne investitore i vjerujemo da će se tako gospodarstvo i poduzeća moći puno povoljnije financirati i tako na tržištu kapitala ostvariti povoljno financiranje za razvoj nove proizvodnje i istraživanja," rekao je Žigman.