Gotovo 30 posto tvrtki u Hrvatskoj u prošloj godini nije imalo zaposlenih - od 136.260 poduzetnika takvih je bilo 40.098 ili 29,4 posto, objavila je Financijska agencija (Fina) na temelju podataka iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja.

Od ukupnog broja poduzetnika bez zaposlenih u 2019. godini, njih 35.940 je redovno poslovalo, 1810 je bilo u likvidaciji, a 2.348 u stečaju, ističu iz Fine u analizi poslovanja poduzetnika bez zaposlenih, dodajući da je s dobiti poslovalo njih 18.300, a 21.798 s gubitkom.

Njihov udio u ukupnom broju poduzetnika je 29,4 posto, no u odnosu na druge pozitivne pokazatelje, udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnim prihodima je 2,5 posto, u rashodima 2,8 posto, a u dobiti 8,5 posto.

S druge strane, udio u ukupnom gubitku im je 32,2 posto, s tim da su poslovali s gubitkom razdoblja u iznosu od 5,7 milijardi kuna.

Po podacima Fine, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u djelatnosti trgovine (8157), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5912) i građevinarstvu (4497).

Poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti trgovine ujedno su u prošloj godini ostvarili i najveće ukupne prihode (4,4 milijarde kuna), a slijede oni u poslovanju nekretninama (3,9 milijardi kuna) te poduzetnici iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (3,2 milijarde kuna).

Promatrano na razini područja djelatnosti, poduzetnici bez zaposlenih lani su iskazali neto gubitak u 14 područja djelatnosti, dok su u sedam područja djelatnosti poslovali pozitivno.

Ukupan rezultat svih poduzetnika bez zaposlenih bio je također negativan i iznosio je 1,5 milijardi kuna neto gubitka. Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti trgovine (1,1 milijardu kuna), zatim u građevinarstvu (938,7 milijuna kuna), dok su na trećem mjestu poduzetnici u prerađivačkoj industriji (266,1 milijun kuna). Nadalje, najmanji neto gubitak iskazali su poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti ostale uslužne djelatnosti (3,6 milijuna kuna), pokazala je analiza Fine.

Također je pokazala da su, promatrano na razini županija, poduzetnici bez zaposlenih iskazali neto dobit u četiri županije, a neto gubitak u svim ostalim županijama.

Neto dobit u Gradu Zagrebu je tako iznosila 652,4 milijuna kuna, u Varaždinskoj županiji 14,1 milijun kuna, Zagrebačkoj županiji 10,7 milijuna kuna te Virovitičko-podravskoj županiji, 380 tisuća kuna.

Najveći neto gubitak poduzetnika bez zaposlenih iskazan je u Splitsko-dalmatinskoj županiji i iznosio je 888,8 milijuna kuna. Odmah iza slijede poduzetnici bez zaposlenih Istarske županije (479,3 milijuna kuna), Primorsko-goranske (167,3 milijuna kuna), Osječko-baranjske (155,1 milijun kuna) i Vukovarsko-srijemske županije (120 milijuna kuna).

Prema oblicima vlasništva, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u privatnom vlasništvu (39.660 ili 98,9 posto). Poduzetnici bez zaposlenih u ostalim oblicima vlasništva imaju 1,1 posto udjela u ukupnom boju poduzetnika bez zaposlenih - u državnom vlasništvu je lani bilo 123 poduzetnika bez zaposlenih, u zadružnom 253 i u mješovitom 62.

Poduzetnici bez zaposlenih u svim oblicima vlasništva iskazali su neto gubitak, a najveći je iskazan kod onih u privatnom vlasništvu i to u iznosu od 1,3 milijarde kuna, pokazala je analiza Fine.

Prema ukupnom prihodu u 2019. godini među poduzetnicima bez zaposlenih najbolji poduzetnik je Adriatic d.d. u stečaju iz Splita, a prema kriteriju neto dobiti Cervesia Zagreb d.o.o.

Tvrtka Adriatic lani je imala ukupni prihod od 324 milijuna kuna, dok je Cervesia Zagreb imala ukupni prihod od 231,9 milijuna kuna i neto dobit od 231,7 milijuna kuna, pokazuju podaci iz Finine analize.