Premijer Andrej Plenković komentirao je u petak na X-u međugodišnji rast BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu od 3,6 posto, ustvrdivši da je gospodarstvo u punom zamahu i da se stabilan rast može očekivati i u 2026. godini.

"U četvrtom tromjesečju 2025. realni rast BDP-a iznosio je 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Rast BDP-a u cijeloj 2025. iznosi 3,2 posto što je u skladu s projekcijama Vlade", napisao je Plenković.

Ujedno je istaknuo da je Hrvatska jedna od samo četiri zemlje koja bilježi neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. godine i to 20 kvartala uzastopno.

To prema njegovim riječima potvrđuje činjenicu da je gospodarstvo i dalje u punom zamahu te, kako je napisao, "možemo očekivati stabilan rast i u 2026.".

"Ovakav rast rezultat je povećanja investicija (posebno apsorpcijom sredstava iz NPOO-a i fondova EU-a), kao i potrošnje kućanstava te izvoza. U odnosu na druge države članice EU-a, hrvatsko gospodarstvo u 4. kvartalu 2025. je među četiri najbrže rastuća (nakon Irske, Malte i Cipra), raste brže nego na razini cijele Europske unije (1,5 posto) i eurozone (1,3 posto). Nastavljamo se približavati prosječnoj razvijenosti EU-a", kaže Plenković u objavi na X-u.

Državni zavod za statistiku objavio je petak prvu procjenu, prema kojoj je BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto.

Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 2,4 posto, a usluga za 1,6 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz roba pao za 0,4, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,4 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.