Među gospodarstvenicima još uvijek vlada umjereni optimizam te vjeruju da će se gospodarski rast u Hrvatskoj nastaviti unatoč problema u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, posebice Njemačkoj, istaknuto je među ostalim u srijedu na konferenciji Dan velikih planova u organizaciji tjednika Lider.

Na konferenciji je sudjelovao predsjednik Republike Zoran Milanović koji je, govoreći o hrvatskom mjestu u globaliziranom svijetu, rekao da Hrvatska jako ovisi o EU, a o monetarnoj politici neće govoriti jer je više nemamo.

"To je bilo neizbježno i to ne smatram niti uspjehom niti neuspjehom nego jednom datošću kojoj se Češka i Mađarska odupiru. To govorim iz perspektive stabilnosti njihovih nacionalnih valuta i kamatnih stopa na stambene kredite, koji su u Češkoj niži nego u Italiji ili Grčkoj koje su u eurozoni. Euro, dakle, nije jedini kriterij već postoje i drugi koje tržišta i investitori prepoznaju", kazao je.

Posebno je izdvojio situaciju u Njemačkoj koja je važna za hrvatsko gospodarstvo. "Nalazimo se u teškim mjesecima i godinama. Recesija u Njemačkoj i nekim drugim europskim državama počinje. To je problem njihove globalne konkurentnosti, ali posljedice će se osjećati i kod nas. Mi ne možemo biti puno konkurentniji nego što jesmo", rekao je.

O Europskoj uniji je rekao kako postaje drugorazredni igrač jer ona nije ta koju se pita niti raspolaže ključnim tehnologijama i dobavnim pravcima. "To je izvan nas, u tom svijetu živimo. Taman kada smo se počeli privikavati, krenule su nove promjene u svijetu. Mi u ovoj situaciji trebamo biti na strani naše obitelji, naše male predivne i relativno dobro uređene države, u glavi i u srcu", istaknuo je Milanović.

Gospodarstvenicima je poželio uspješnu godinu, da imaju što manje štete, da sačuvaju ljude koji rade za njih jer to je važno. "Uvijek ostaješ bez najboljih, odlaze najbolji. Ja se nadam da ovog puta ostaju najbolji", rekao je.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je da Vlada čini sve kako bi omogućila daljnji rast gospodarstva. Kada se pogleda drugi kvartal ove godine hrvatski rast je bio 2,7 posto, a prosjek rast u EU je bio 0,5 posto, kazao je te podsjetio kako je Vlada učinila sve da poduzetnicima omogući stabilan i predvidiv okvir poslovanja.

Kroz peti paket mjera nastavili su, kako je naveo, kontinuitet svoje politike kojom štite standard građana i pomažu gospodarstvenicima - tako građani plaćaju drugu najnižu cijenu električne energije i plina u EU, mali poduzetnici također imaju povlaštenu cijenu električne energije itd.

Istaknuo je kako Vlada kontinuirano radi na tome da se olakša poslovanje poduzetnicima pa je tako u planu daljnje smanjivanje parafiskalnih nameta, a spomenuo je i energetski sektor i to u kontekstu proširenja LNG terminala, čime bi se osigurala samodostatnost ali i pomoglo u opskrbi susjednim tržištima poput Slovenije, Mađarske i BiH.

Filipović najavio rezultate natječaja za istraživanje geotermalnog potencijala

Istaknuo je i put Hrvatske prema zelenoj tranziciji navodeći kako će idući tjedan Agencija za ugljikovodike objaviti rezultate natječaja za istraživanje geotermalnih potencijala. "Ono što posebno veseli je da ćemo tu imati ukupno 400 milijuna eura novih investicija i da ćemo imati električnu energiju koja se proizvodi u Hrvatskoj, što je pravi primjer zelene tranzicije", kazao je.

Najavio je i da će do kraja godine biti raspisani novi natječaji za istraživanje i razvoj vrijedni 100 milijuna eura.

"Dajemo impuls našim gospodarstvenicima, činimo sve da bi naše gospodarstvo ostalo snažno i da bi nastavilo rasti", poručio je.

Ključni problem gospodarstva je kako dići konkurentnost

Predsjednik Uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan je kazao kako je ključni problem u hrvatskom gospodarstvu kako podići konkurentnost.

Za to treba podići produktivnost, a za to trebaju ljudi, rekao je napominjući kako je najveći problem i izazov kako zadržati ljude, kako im dati veću plaću. Poslodavci dižu plaće, rekao je te iznio podatak da je za srpanj porast bruto plaće bio veći od porasta neto plaće, povećao se porezni klin na dohodak.

HUP je veliki zagovaratelj rasterećenja poreza na rad te se nadaju da će Hrvatska ići u tom smjeru, rekao je te dodao kako se nada da će i neto plaće u Hrvatskoj rasti. "Mislimo da je to potrebno da bismo zadržali talente", rekao je.

Što se budućnosti tiče kazao je da je optimist i da će Hrvatska iduće godine jedan blagi rast od nekoliko posto. "To je ono što mislim da možemo s obzirom da smo mala, otvorena ekonomija", kazao je. To što smo otvoreni, kako je rekao, imat će negativan utjecaj stagnacije na nekim ključnim tržištima, ali to što smo mali daje šansu da na jednom ogromnom europskom i svjetskom tržištu ostvarujemo ipak kakav takav rast.

"Nadam se da možemo našim talentom, znanjem sposobnostima uz pomoć administracije nastaviti rasti", istaknuo je.

Nastavak pada stope inflacije

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić očekuje da se stopa inflacije nastavi smanjivati. Rekao je i kako kamatne stope unatoč odlukama ECB ne rastu u svim zemljama eurozone po jednakim stopama, negdje rastu brže, negdje sporije, a u Hrvatskoj smo imali situaciju da kamatne stopa na kredite, ali i na depozite rastu sporije nego u drugim zemljama.

Naveo je i kako krediti stanovništvu u drugim zemljama padaju, no da to nije slučaj u Hrvatskoj, u čemu veliku ulogu ima APN, ali i potrošački optimizam.

Kako je počela padati stopa inflacije u Hrvatskoj, potrošački optimizam raste, što se očito odrazilo i kreditnu aktivnost, kazao je Vujčić. Dodao je i kako ga posebno smetaju neinformirani komentari da HNB ne brine o zaštiti potrošača, te je ustvrdio da to nije točno. Podsjetio je na kampanju u kojoj su ljude upozoravali da je pametno možda u razdoblju niskih kamatnih stopa fiksirati kredite pa smo iz situacije u kojoj smo imali svega 30 posto kredita sa fiksnom kamatnom stopom u situaciju gdje je 70 posto kredita s fiksnom kamatnom stopom ili fiksnom do 10 godina, pa ti ljudi u ovom trenutku ne osjećaju rast kamatnih stopa.