Plinska kriza ubrzala je planove Hrvatske i drugih europskih država, koje ovise o uvozu energenta, da osiguraju energetsku neovisnost jer je prevladao stav da je svako ulaganje opravdanije od štete, koju Hrvatska mjeri u milijardama kuna.
Iako se Hrvatska našla u krugu država koje je prekid isporuke najviše pogodio poput Bugarske i Slovačke te Srbije i BiH, podaci o vlastitoj proizvodnji prirodnog plina govore da se Hrvatska nalazi blizu samog vrha u društvu s državama koje imaju veliku proizvodnju plina u odnosu na broj stanovnika, a prostora za povećanje proizvodnje još ima.

Ispada tako da se Hrvatska sa 352 prostorna metra plina po glavi stanovnika godišnje nalazi na osmom mjestu u Europi, no ipak ovisi o uvozu iz Rusije. Čak ni 3 milijuna prostornih metara plina dnevnog uvoza iz Rusije nisu dovoljna da Hrvatska svaku hladniju zimu završi bez redukcija najvećim potrošačima poput Petrokemije. Naravno, valja imati na umu da se cijela proizvodnja ne troši u Hrvatskoj već dio, prema koncesijskom ugovoru o eksploataciji izvora u sjevernom Jadranu, ENI izvozi u Italiju.

Prema podacima Exxun.coma, najviše plina po glavi stanovnika u Europi proizvede Norveška (19.938 prostorna metra), slijede Rusija (4649), Nizozemska (4586), Danska (1682) i Velika Britanija (1187). Tek malo veću proizvodnju od Hrvatske po stanovniku imaju Rumunjska (562) i Ukrajina (424), dok je Hrvatska bolja od Mađarske (257).

Hrvatska je po proizvodnji per capita 35. država svijeta, dok je po potrošnji, koja po glavi stanovnika iznosi 574 prostorna metra plina, Hrvatska 51. država svijeta.

Svjetski lideri kada se proizvodnja plina usporedi s brojem stanovnika su Katar (72.504), Brunei (36.186) te Trinidad i Tobago (31.674), a europski lider Norveška je četvrta.