Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni iznos kredita u rujnu ostao je na gotovo istoj razini kao i u kolovozu. Na kraju rujna ukupni su krediti iznosili 265,6 milijardi kuna, što je tek 100 tisuća kuna (+0,04%) više nego na kraju kolovoza. Za razliku od kolovoza, tečajna kretanja u rujnu nisu pridonijela rastu kunskog iznosa kredita s obzirom da je kuna ojačala za 2,1% u odnosu na švicarski franak, a u odnosu na euro je oslabila tek 0,6 posto. U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom ukupni krediti porasli su za 5,3 posto. Na godišnjoj razini tečajna kretanja i dalje razmjerno snažno utječu na kunski izraz kredita budući da je kuna u odnosu na švicarski franak oslabila 12,2%, a u odnosu na euro 1,6 posto.
Godišnjem rastu ukupnih kredita doprinijeli su svi sektori, a najviša stopa rasta zabilježena je kod sektora trgovačkih društava. U vrijednosti od 105 milijardi kuna krediti trgovačkim društvima bili su za 8,6% viši nego na kraju prošlogodišnjeg rujna.

S obzirom da su stope rasta kredita poduzećima sve više, kreditiranje ovog sektora pokazuje znakove oporavka unatoč rastućoj nelikvidnosti i smanjenoj prodaji na domaćem tržištu. Rast kredita poduzećima dijelom je posljedica Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom (konkretno modela A) te procesa stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu. Krediti sektoru stanovništva i dalje bilježe blagi godišnji rast. Na kraju rujna su iznosili 124,8 milijardi kuna, što je 1,7% više nego na kraju rujna 2009. godine.

U strukturi kredita stanovništvu i dalje su najznačajniji stambeni krediti (55,8 milijardi kuna) koji su porasli 6,5% na godišnjoj razini, a čine 44,7% ukupnih kredita stanovništvu. Rast stambenih kredita dobrim je dijelom rezultat jačanja švicarskog franka u odnosu na kunu s obzirom da je dio stambenih kredita vezan uz franak. Krediti državi na kraju rujna iznosili su 33,6 milijardi kuna, što je za 6,3% viši nego lani. Iako krediti državi u ovoj godini praktički stagniraju, njihov udio u ukupnim kreditima od 12,7% znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kada je iznosio oko 8 posto. Naime, već krajem 2008. godine, a posebno u prvoj polovini 2009. inozemno financiranje postalo je teško dostupno i skupo pa se država okrenula domaćem tržištu istisnuvši tako poduzeća i stanovništvo. I dok se udio poduzeća vratio na razine iz 2008., udio kredita stanovništvu u konstantnom je padu prvenstveno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, te iznosi 47%, dok je u listopadu 2008. iznosio 52,2 posto.

S prvim naznakama oporavka gospodarstva očekujemo porast potražnje stanovništva za kratkoročnim nenamjenskim kreditima za osobnu potrošnju. Za povećanje sklonosti ka dugoročnim namjenskim kreditima ipak će trebati čvršći dokazi o prevladanoj gospodarskoj krizi. Nadalje, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora ovisiti će o značajnijem oporavku domaće potražnje.