Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je u kolovozu ostvarila gotovo 3 milijuna turističkih dolazaka, što je 4,7% više nego u istom mjesecu prošle godine. U promatranom je mjesecu zabilježeno 20,2 milijuna noćenja, što je 6,5% više nego u kolovozu 2010. Pri tome je godišnji rast dolazaka i noćenja pretežitim dijelom rezultat većeg broja dolazaka i noćenja stranih turista, koji su u kolovozu činili 93% ukupnih noćenja. U Usporedbi sa srpnjem broj turističkih dolazaka tek je blago porastao (za 3,5%), dok su noćenja znatno više porasla pa se povećao i prosječni broj noćenja po turistu (6,8 dana).

Promatrajući kumulativno, u prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je ostvarila 9,3 milijuna dolazaka, što je 6,8% više nego u prvih osam mjeseci 2010. godine, te 51,1 milijun noćenja, što je godišnji rast od 6,1 posto. Ove brojke pokazuju da je u promatranom razdoblju bitno nadmašena prošla godina. Tijekom promatranog razdoblja rast fizičkih pokazatelja primarno je posljedica rasta broja dolazaka i noćenja stranih turista, što ne čudi s obzirom na brži gospodarski oporavak naših najvažnijih tržišta (Njemačka, Austrija, Slovenija).

U strukturi noćenja stranih turista u razdoblju od siječnja do kolovoza dominirali su turisti iz Njemačke s udjelom od 21,4% u ukupnom broju noćenja stranih turista, a slijede Slovenci (12,4%), Austrijanci (8,5%) i turisti iz Italije (9,7%), koji su u kolovozu bili drugi najbrojniji gosti (iza Nijemaca) čime su nadoknadili razmjerno slabi udio u razdoblju od siječnja do srpnja. Turisti iz ovih četiriju zemalja čine nešto više od polovice turista u Hrvatskoj pa možemo zaključiti da hrvatski turizam obilježava visoka koncentriranost na razmjerno mali broj zemalja.

Kao i u prošloj godini u kojoj je zabilježen razmjerno snažan rast fizičkih pokazatelja u turizmu, slične trendove, odnosno rast broja dolazaka i noćenja očekujemo i u ovoj godine. Međutim, za razliku od 2010. kada rast fizičkih pokazatelja nije pratio i rast prihoda od turizma, u ovoj godini i u tom segmentu očekujemo povoljnije rezultate i rast od oko 6% godišnje. To će se pozitivno odraziti na tekući račun bilance plaćanja.