Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatsku je u srpnju posjetilo 2,9 milijuna turista, što je 5,2% više nego u istom mjesecu prošle godine, koji su ostvarili 17,8 milijuna noćenja (+2,6%). Pri tome je godišnji rast dolazaka posljedica isključivo većeg broja dolazaka stranih turista, dok su rastu noćenja pridonijeli i domaći i strani turisti, no strani turisti ipak znatno više s obzirom da u strukturi noćenja čine 92,6 posto.

Promatrajući kumulativno, u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 6,3 milijuna turista, što je 7,9% više nego u prvih sedam mjeseci 2010. godine, koji su ostvarili 30,9 milijuna noćenja, što je godišnje 5,8% više. Ove brojke pokazuju da je u promatranom razdoblju bitno nadmašena prošla godina. Kao i u srpnju, rast fizičkih pokazatelja primarno je posljedica rasta broja dolazaka i noćenja stranih turista, što ne čudi s obzirom na brži gospodarski oporavak naših najvažnijih tržišta (Njemačka, Austrija, Slovenija).

U strukturi noćenja stranih turista u razdoblju od siječnja do srpnja dominirali su turisti iz Njemačke s udjelom od 19,7% u ukupnom broju noćenja stranih turista, a slijede Slovenci (13,8%), Austrijanci (9,2%), i Česi (8,7%). Turisti iz ovih četiriju zemalja čine nešto više od polovice turista u Hrvatskoj pa možemo zaključiti da hrvatski turizam obilježava visoka koncentriranost na razmjerno mali broj zemalja. Nadalje, prosječan broj noćenja po dolasku u prvih je sedam mjeseci ove godine iznosio 4,9 dana (3,5 kod domaćih turista te 5,1 kod stranih), što odskače od rezultata u istom razdoblju u zadnjih deset godina, kada je prosječan broj noćenja po dolasku iznosio oko 5,5 dana. Veći broj dolazaka i noćenja te kraći boravak nego prošle godine pokazuju da se turisti nisu bili spremni odreći putovanja unatoč nesigurnoj gospodarskoj situaciji, ali su odlučili skratiti boravak.

Kao i u prošloj godini u kojoj je zabilježen razmjerno snažan rast fizičkih pokazatelja u turizmu, slične trendove, odnosno rast broja dolazaka i noćenja očekujemo i u ovoj godine. Međutim, za razliku od 2010. kada rast fizičkih pokazatelja nije pratio i rast prihoda od turizma, u ovoj godini i u tom segmentu očekujemo povoljnije rezultate i rast od oko 6% godišnje. To će se pozitivno odraziti na tekući račun bilance plaćanja.