U listopadu je iznos ukupnih kredita, prema podacima HNB-a nastavio padati te je dosegnuo najnižu razinu od siječnja ove godine. Tako su na kraju listopada ukupni krediti poslovnih banaka iznosili 251 milijardu kuna, što je 1,1 milijardi manje nego na kraju rujna. Na godišnjoj razini, iznos ukupnih kredita zabilježio je najmanji rast u posljednjih gotovo devet godina, 4,6%. Rastu u kunama izraženog iznosa ukupnih kredita na godišnjoj razini pridonijela je i blaga deprecijacija kune u odnosu na kraj listopada 2008. od 0,6%.

Najznačajnija komponenta ukupnih kredita, krediti stanovništvu nastavljaju trend smanjenja na mjesečnoj razini koji je započeo u siječnju ove godine. Posljedično, po prvi put je godišnja stopa rasta zabilježila negativne vrijednosti odnosno ukupna potraživanja banaka prema sektoru stanovništva u odnosu na listopad 2008. manja su za 2,6%. Posljedice takvih kretanja treba tražiti na strani ponude i na strani potražnje za kreditima.

Naime, uslijed smanjenja raspoloživog dohotka, nepovoljnih trendova na tržištu rada odnosno rastuće nesigurnosti u zadržavanje radnih mjesta sve je manja potražnja kućanstava za kreditima. Drugi mjesec za redom krediti državi su pali na mjesečnoj razini (306,8 milijuna kuna), međutim zbog većeg rasta zaduženosti države u prvom dijelu godine rast na godišnjoj razini je još uvijek relativno velik i iznosi 51,3%. Od 121,9 milijardi kuna koliko su na kraju listopada iznosili ukupni krediti 52 milijardi kuna je bilo stambenih kredita, što znači da je i dalje udio stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu oko 43%.

Stambeni krediti su porasli u listopadu na godišnjoj razini svega 1,6%, što je najniža zabilježena godišnja stopa rasta. Krediti poduzećima iznosili su na kraju listopada 96,6 milijardi kuna, što je kao i kod ostalih sektora nastavak trenda usporavanja rasta kredita na godišnjoj razini. Na smanjenje potražnje korporativnog sektora za kreditima značajan utjecaj ima smanjenje osobne potrošnje u zemlji, ali i pad potražnje iz inozemstva. Pad uvoza kapitalnih dobara u prvih deset mjeseci ove godine od 36,9% upućuje na zaključak da veliki dio kredita odobrenih poduzećima služi premošćivanju likvidnosnih poteškoća, a ne financiranju kapitalnih investicija.

Do kraja godine očekujemo daljnji pad iznosa ukupnih kredita, prvenstveno kredita stanovništvu uslijed nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada. S obzirom na uspješan izlazak države na međunarodno tržište kapitala, u sustavu bi trebalo ostati dovoljno sredstava za ispunjenje potreba poduzeća za kreditima.