Prema posljednjim podacima DZS-a, u lipnju je izdano 709 građevinskih dozvola, što je najmanje od siječnja 2008. godine. Na mjesečnoj razini broj izdanih dozvola tako je pao čak 24%, dok se na godišnjoj razini nastavljaju negativni trendovi pa je zabilježen pad od 15,7 posto. Godišnje stope rasta od lipnja prošle godine kontinuirano su negativne, s izuzetkom ovogodišnje veljače kada je zabilježen minimalan rast od 0,1 posto. Uz visoke stope pada u travnju (-19,8%) i svibnju (-11,5%), u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je pad od 16% u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine.

Ovakvi pokazatelji ne iznenađuju s obzirom na činjenicu da je građevinski sektor jedan od najjače pogođenih tijekom krize. Pad ukupne gospodarske aktivnosti te posebno visoka nezaposlenost, koja smanjuje domaću potražnju za dobrima čija kupnja se može odgoditi, negativno utječu na građevinski sektor.

Prema vrsti građevina, u lipnju je 84,8% odobrenja izdano za gradnju zgrada, dok je 15,2% izdano za ostale građevine. Prema vrsti građenja u promatranom je mjesecu 77,4% odobrenja izdano za novogradnju dok je 22,6% izdano za rekonstrukcije postojećih objekata, pri čemu se udio odobrenja izdanih za novogradnju posljednjih mjeseci konstantno smanjuje. Uz pad ukupnog broja odobrenja za građenje (u koje ulaze odobrenja za novogradnje, dogradnje i nadogradnje te prenamjene i rekonstrukcije), u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine zabilježen je i pad izdanih odobrenja za građenje novih stambenih zgrada i to 21% te pad izdanih odobrenja za građenje novih nestambenih zgrada 13 posto.

Tako su u prvom tromjesečju ove godine izdane svega 1.357 dozvola za građenje stambenih zgrada te 310 dozvole za gradnju nestambenih zgrada. Usporena i otežana prodaja novih stambenih jedinica dovela je do pada broja izdanih odobrenja za građenje novih zgrada, ali i do pada ukupne površine novih stambenih objekata koje izdana odobrenja obuhvaćaju. Tako je u drugom tromjesečju ove godine površina novih objekata za koje su izdana odobrenja bila 22% manja u odnosu na drugo tromjesečje 2009. godine. Navedeno pokazuje da tržište ima tendenciju kretanja ka površinom manjim stanovima (veća je potražnja za manjim stanovima zbog lakšeg financiranja njihove kupnje). Obzirom da su usporavanja na tržištu nekretnina najviše pogodila tržište stambenih prostora bilo je za očekivati da će ono doživjeti najveće promjene i korekcije.

Budući da oporavak u građevinskom sektoru ovisi prije svega o oporavku na tržištu rada, do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak građevinskog sektora. S obzirom da veliki dio investicija otpada na građevinski sektor, to će se negativno odraziti i na BDP.