Ruska kompanija Gazprom, koja raspolaže sa 17 posto svjetskih zaliha plina, povezuje gradnju transnacionalnog plinovoda kroz Srbiju s kupnjom Naftne industrije Srbije. Takav zaključak proizlazi iz razgovora što ga je Aleksej Miler, izvršni direktor Gazproma, imao s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom. Srbiji je od velike važnosti da plinovod prolazi njezinim teritorijem jer u tome, uz sigurniju opskrbu plinom, vidi i financijsku učinkovitost budući da bi godišnje od transporta tog energenta uprihodila oko 200 milijuna dolara. Na drugoj strani, Gazprom kani već u prvoj fazi privatizacije, preko svoje kompanije Gazpromnjeft, kupiti većinski dio (najmanje 51 posto) NIS-a, što se ne poklapa s planom srbijanskih vlasti da svoju naftnu kompaniju proda u tri faze, s tim da u prvoj bude prodano 25 posto njezina kapitala. To je i preporuka privatizacijskog savjetnika konzorcija Merrill Lynch i Raiffeisen investment. Od kada su u Vladu ušli i ministri iz Demokratske stranke predsjednika Borisa Tadića "u igri" je i varijanta prema kojoj bi tehnološka obnova dviju domaćih rafinerija bila obavljena uz zaduživanje NIS-a od 380 milijuna eura o čemu je rukovodstvo te kompanije obavilo razgovore sa 17 poslovnih banaka.
Gazprom dobrodošao u Srbiju
Dolasku jednog od vodećih ljudi Gazproma u Beograd i njegovim odvojenim razgovorima s predsjednikom i premijerom Srbije prethodili su česti kontakti na "nižoj" razini u kojima je Gazprom, kada je u pitanju odabir pravca kojim će ići plinovod, iskazivao neodlučnost mijenjajući termin konačnog izjašnjavanja od listopada 2007. na polovicu 2008. godne. Pokazalo se da je razlog takvom držanju Gazproma bila predstojeća privatizacija NIS-a. Ruska kompanija gradnju plinovoda kani iskoristiti za stjecanje povoljnosti pri kupnji dviju srbijanskih rafinerija. Aleksandar Popović, ministar energetike, inzistiranje Gazproma na kupnji 51 posto NIS-a nazvao je medijskom špekulacijom objašnjavajući kako je takva mogućnost u suprotnosti s koncepcijom privatizacije tog javnog poduzeća, ali u tome nije previše uvjerljiv. Izjava premijera Koštunice, nakon obavljenog razgovora, kako je ruska kompanija dobrodošla u Srbiju nagovještava mogućnost da Gazprom uspije povezati plinovod s privatizacijom NIS-a u jednom paketu. Prolazak transnacionalnog plinovoda njezinim teritorijem za Srbiju ima strateško značenje pa je to razlog što bi se moglo udovoljiti Gazpromu kada je riječ o privatizaciji NIS-a. Gradnjom plinovoda Srbija bi, između ostalog, zaposlila vlastitu građevinsku operativu i omogućila gradnju plinovodne mreže u cijeloj zemlji. Gazprom je prepustio srbijanskim vlastima da razmisle. Ako kane imati plinovod, onda moraju odstupiti od ranije utvrđene strategije privatizacije NIS-a. Srbija je, u energetskom pogledu, potpuno ovisna o Rusiji, od koje kupuje naftu i plin. Postojeći plinovod, što ide preko Mađarske, pokazao se nesigurnim u zimskim mjesecima, kada je plin najpotrebniji pa je zbog grijanja često puta morala biti obustavljena proizvodnja u pojedinim industrijskim kapacitetima. S plinovodom, koji bi iz Bugarske išao kroz Srbiju prema Hrvatskoj, Srbija bi osigurala bolju opskrbu plinom.
Plinofikacija Srbije
Prema Memorandumu o razumijevanju, što ga je Vlada prošloga prosinca potpisala s Gazpromom, predviđeno je da gradnju plinovoda kroz Srbiju, vrijednu milijardu dolara, financira ruska kompanija, s tim da prihod od transporta dijeli sa Srbijom. U istom paketu nalazila se i gradnja skladišta plina u Banatskom Dvoru u kojemu bi se odlagalo oko dvije milijarde kubičnih metara plina. Prilikom posjeta Božidara Đelića Moskvi, potpredsjednik srbijanske vlade nagovijestio je mogućnost da se kapacitet skladišta poveća na tri milijarde kubičnih metara kako bi Gazprom bio zainteresiraniji za ulaganje u plinofikaciju Srbije jer bi to bilo jedno od najvećih skladišta plina u Europi kojim bi Gazprom jamčio sigurnu opskrbu plinom korisnicima u zapadnoj Europi. Srbijanska strana spremna je graditi kapacitete koji bi kao pogonsko gorivo trošili plin. Gazprom je u 2006. godini Srbiji isporučio dvije milijarde kubičnih metara plina.
Miler: Šanse Gazproma da kupi NIS su velike
U povodu pregovora s Gazpromom analitičari upozoravaju kako ruska potpora Srbiji u rješavanju statusa Kosova ne smije ugroziti slobodno tržište. Time se kani upozoriti kako Gazprom ne bi smio imati povlašteni položaj u privatizaciji NIS-a. Predsjednik uprave Gazproma Aleksej Miler izjavio je da su šanse ruskog giganta na natječaju za privatizaciju NIS-a velike jer Gazprom, za razliku od ostalih konkurenata, ima resurse i mogućnost za isporuke nafte u rafinerije Srbije. Zorana Mihajlović-Milanović, svojedobna vladina savjetnica za energetiku, napominje kako se Vlada mora izjasniti kani li nekoj kompaniji ustupiti taj sektor i obrazložiti takvu odluku, primjećujući da se predugo odugovlači s odlučivanjem promjenama u toj oblasti.