Cijena plina u Europi mogla bi porasti i do 1000 dolara za tisuću prostornih metara, tvrdi predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller. Prognoza koju je objavio čelnik ruskog naftnog giganta predviđa da bi do kraja godine cijena mogla preskočiti psihološku granicu od 500 dolara za tisuću kubika, jer je već sada na 410 dolara, 25 posto više od planirane, a ako nafta skoči na 250 dolara za barel, Miller tvrdi da će Europljani plaćati dolar za kubični metar plina.

Iz uvoza 40 posto

Hrvatska godišnje uvozi oko 40 posto ukupne količine plina (2,8 milijardi prostornih metara), procjenjuje se da će do 2010. trebati 4,8 milijardi kubika, a do 2030. oko šest milijardi. Hrvatska tržišna cijena plina određuje se prema cijeni ruskog plina na ruskoukrajinskoj granici, a nakon poskupljenja početkom godine i do 30 posto u nekim županijama, proizvođači vezani uz plin tvrde da će novi porast cijene značiti dodatni udar na njihovu proizvodnju. "Svako daljnje povećanje cijene opekarskoj je industriji problem jer ga koristi kao gorivo, pa to dodatno poskupljuje proizvodnju. To će utjecati na konkurentnost i problem plasmana proizvoda na domaće i inozemno tržište jer će se povećati i cijena proizvoda", komentira Gordan Šredl, direktor Gospodarsko interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina Promins, koji okuplja deset najvećih ciglana Hrvatske.

Među proizvođačima se javlja generalno nezadovoljstvo jer cijena plina povećava troškove proizvodnje, s čime se većina bori dizanjem cijena proizvoda ili reorganizacijom poslovanja, što nije nimalo jednostavano ni brzo.

"Poskupljenje plina znači uništenje industrije u kojoj plin ima veliki udjel. Iako još nismo pripremili neke mjere, dođe li do novog poskupljenja, morat ćemo povisiti cijenu proizvoda 15-20 posto, što tržište teško prihvaća, ali to je jedini način borbe", tvrdi Milan Zjalić, komercijalni referent prodaje proizvođača opeke Finak d.d. Dodatni je problem opekarima Inina odluka s početka godine prema kojoj su oni svrstani u tzv. povlaštene potrošače, za koje se cijena, prateći svjetska poskupljenja, usklađuje svako tromjesečje, a viša je nego za kućanstva.

Darko Jambreković, predsjednik grupacije Proizvođača opeke i crijepa pri Prominsu i direktor tvrtke Radnik Križevci, smatra da ta odredba nije logična jer su kućanstva ukupno veći potrošači plina od njih, a plaćaju oko 14 posto nižu cijenu. Upravo su, zbog odluke o povećanju cijene sa 1,07 na 1,40 kuna po kubičnom metru početkom godine, Ini i Ministarstvu gospodarstva uputili dopis u kojem traže razmatranje te odluke. Pozitivan odgovor nije stigao, a mogući novi porast cijene njihovu će konkurentnost na tržištu dovesti pod još veći upitnik, jer plin u njihovoj proizvodnji sudjeluje u 30-60 posto ukupnih troškova.

Uskoro skuplja cigla

"Ovih dana planiramo povisiti cijene proizvoda jer je cijena plina povisila troškove proizvodnje. Još se nismo dogovorili koliko ćemo podići cijene, ali ćemo nastojati minimalizirati taj iznos jer se radi o očuvanju tržišta i kupaca. Osim toga, primorani smo koristiti vlastite rezerve te smanjiti utjecaj energenata na proizvodnju, što se može postići jedino tehnološkim unapređenjem", objasnio je Jambreković.

Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK, tvrdi da će povećanje cijene opekarskih proizvoda neizbježno utjecati i na građevinski sektor.

"Povećanje cijene plina dovest će do povećanja troškova gradnje i cijena, prije svega u individualnoj gradnji, gdje se kao osnovni materijal uglavnom troši opeka. Velike visokograditeljske tvrtke uglavnom troše malo opeke, a više betona i knaufa, pa će ovo poskupljenje manje utjecati na konačnu cijenu gradnje", objašnjava Rom. Ništa zadovoljniji nisu ni proizvođači gnojiva, u čijem poslovanju plin također igra važnu ulogu. Iako Petrokemija ima dogovor s Inom, prema čijoj se formuli određuje i cijena plina, predsjednik Uprave kutinske tvornice gnojiva Boris Mesarić svjestan je da će se Gazpromova poskupljenja odraziti i na njihovo poslovanje.

"Nama su sve sirovine poskupjele, pa i plin. Moramo stoga biti vrlo oprezni na tržištu, i razumljivo je da će sva ta poskupljenja dovesti i do povećanja cijena naših proizvoda", komentira Mesarić. Jedini zbog poskupljenja nije zabrinut Janko Deželić iz Ureda za odnose s javnošću Diokija, proizvođača petrokemikalija i polimera, koji je kratko komentirao da oni za nova poskupljenja nisu čuli te, osim ostalog, nemaju ugovor s Gazpromom, pa i njegovo podizanje cijene na njih neće utjecati. Nameće se pitanje - odakle Deželić misli da plin dolazi u Hrvatsku?!

Ina bez odgovora o poskupljenju

Hoće li Ina povisiti cijenu plina, nismo uspjeli doznati jer je za korekciju cijene tog energenta i struje potrebna Vladina odluka, koja još nije donesena, obrazložio je Inin glasnogovornik Bojan Vinek.

No, činjenica je da je domaćem naftašu dizanje cijene itekako u interesu jer je, primjerice, lani zbog ograničavanja prodajnih cijena plina izgubio više od milijardu kuna. Baš zato Ina želi da se do 2011. plin prodaje po tržišnim cijenama - i povlaštenim potrošačima iz industrije i tarifnim potrošačima.

No, Vlada je liberalizaciju najprije najavljivala za 1. kolovoza ove godine, ali je sada rok promaknula do 2011., pa bi se tek tad plin u Hrvatskoj prodavao po tržišnoj cijeni, koja se formira prema cijeni ruskog plina na rusko-ukrajinskoj granici.