Pozitivno razvijanje situacije vezane uz cjelovitost eurozone dalo je euru snagu kakvu dugo nije imao pa ovih dana raste i na hrvatskim tečajnim listama. Danas se na tečajnici HNB-a srednji tečaj eura popeo na 7,58, dok je prodajni prešao 7,60. Promjenu će na mjesečnim ratama osjetiti dužnici kredita valutno vezanih za euro, a istodobno lagano olakšanje očekuje zadužene u švicarskom franku, čiji se srednji tečaj spustio na 6,11 kuna.

Prodaja franka i dolara
Promjene su dijelom rezultat političkih odluka u Europskoj uniji, dijelom su to sezonske oscilacije, no za sve one koji se, bilo zaduživanjem bilo investiranjem, vežu uz stranu valutu, zajedno se mogu svesti na zajednički nazivnik - tečajni rizik. Ako dosad građani i nisu akceptirali kakva je to Pandorina kutija, nakon „perforiranja" problema s kreditima u švicarskim francima, ubuduće će toga zasigurno biti svjesniji. No, što se s nama značajnim valutama događa i što možemo očekivati u idućem razdoblju?

- Riječ je o mješavini sezonskih i fundamentalnih faktora. Euro jača prema švicarskom franku i američkom dolaru jer je odnos prema riziku već nekoliko mjeseci pozitivan, a u takvim uvjetima traje obrnut proces od onoga koji smo vidjeli na vrhuncu krize; tada je euro slabio, a dolar i franak su jačali. Sada se prodaju franak i dolar, koji padaju, a euro jača - objašnjava ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Ističe da takva kretanja samo jednim dijelom objašnjavaju jačanje eura u odnosu na kunu, drugim dijelom tu su uobičajeni sezonski faktori.

Da na tečaj švicarskog franka utječe sklonost ulagača migriranju investicija u imovinu s većim prinosom, pa ih trenutačno „sele" iz franka, slaže se i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

- Trenutačno je utjecaj pozitivan, no prerano je za zaključak kako će se situacija s eurom dalje razvijati budući da su prisutni brojni politički rizici. Ali dugoročno postoji trend slabljenja franka - kaže Šantić te dodaje da kod nas od početka godine dominiraju nepovoljni sezonski utjecaji s deprecijacijskim pritiscima na kunu. To je uobičajeno i, u usporedbi s istim razdobljem 2012., nema značajnijih promjena. Šantić ne očekuje da će biti značajnijih oscilacija ni na godišnjoj razini.

- Dominantni se faktori i ove godine odvijaju vani, no događa se i ekstra razduživanje privatnog sektora te razduživanje države u inozemstvu, uz vanjsku neravnotežu: trgovinski deficit i deficit tekućih transakcija. U bližoj budućnosti ti će trendovi trajati dok se ne realizira zaduženje države u prvom tromjesečju, nakon čega će HNB provoditi konverziju valuta.

Eksterni tečajni rizik
Ne isključuje ni intervenciju HNB-a u obrani tečaja kune, no dugoročno to ne bi trebalo smanjiti visinu deviznih rezervi. Stabilan tečaj u 2013. očekuje i Marko Škreb, glavni ekonomist i strateg PBZ-a.

- Predviđanja su da će tečaj eura ostati na istim razinama. Ne kažemo da će biti 7,500, ali bit će u tim omjerima, oko 7,5 - smatra Škreb koji se također poziva na pozitivne efekte opstanka eurozone iz koje očito neće istupiti nijedna članica.

S obzirom da na odnos kune i franka HNB ne može utjecati, tu smo u potpunosti izloženi eksternom tečajnom riziku. Tečaj švicarskog franka u Hrvatskoj, podsjeća Škreb, ovisi o povjerenju tržišta u euro.

- Nakon što je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u srpnju 2012. izjavio da će ECB učiniti sve da spasi euro, švicarski je franak oslabio, pao je na 1,25 eura, unatoč „plafonu" postavljenom na 1,20 eura. To je izvrsna vijest i za švicarsko gospodarstvo - zaključuje Škreb.

Pritisci na švicarski euro posebno su, kaže, oslabili u siječnju 2013. nakon što je u prosincu švicarska banka Credit Suisse počela uvoditi negativne kamate za investitore koji deponiraju u švicarskom franku. USB taj princip primjenjuje otprije, ali selektivno.