Pet fondova za gospodarsku suradnju u koje su novac uložili privatni ulagači, a u istom omjeru i država, razmatra prvih 50-ak tvrtki, među kojima će u pet godina odabrati tek njih 10 do 12 u koje će uložiti novac. Prema potvrđenim informacijama, jedna od tvrtki u koju se razmatra ulaganje jest i ACI, državna tvrtka kojoj je nužna brza dokapitalizacjja radi širenja marina. No zanimljiva je inicijativa da se taj novac dobije iz fondova koji se dijelom pune iz proračuna, dakle novcem poreznih obveznika, koji bi razvijali posao državne tvrtke.

Fondovi bi na uloženih 200 milijuna kuna dobili isto toliko novca poreznih obveznika. Moglo se očekivati da će država ulažući sredstva iz proračuna tražiti i nešto zauzvrat, komentira jedan analitičar. No ministar gospodarstva Đuro Popijač opovrgava da Vlada ima ikakve veze s odabirom projekata. Ne delegiramo niti kandidiramo projekte, mi ćemo se uključiti s mišljenjem kada fondovi predlože projekte, kaže Popjjač. Ulaganjem u ACI i fondovi bi vjerojatno riješili pitanje ulaganja jer upitno je koliko ima dobrih projekata u koje mogu investirati.

Ulaganje u državnu tvrtku u suprotnosti je i s najavom da će fondovi biti namijenjeni ulaganju u male i srednje kompanije koje do kapitala ne mogu doći preko banaka, komentira konzultant Damir Novotny. Stoga je očito i državi i privatnim ulagačima cilj investirati u projekt za koji postoji veća sigurnost povrata, odnosno vjerojatno i zajednički interes. Osim toga, tako i fondovi osiguravaju svoju naknadu, budući da na nju imaju pravo samo ako se ostvari godišnji povrat od najmanje osam posto.

Mirna Marović, predsjednica hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, kaže da su isti fondovi osnovani vani također ulagali u državne tvrtke. Primjerice, i oni u Srbiji, koji su uložili u državne tvrtke Imlek i Knjaz Miloš. Plan je da pet fondova za gospodarsku suradnju - Quaestus, Nexus Alfa, Alternativ PE, Honestus PE i Prosperus - udruži sredstva i zajednički dokapitalizira ACI kako bi se proširila i obnovila mreža marina. Za sada su u tijeku samo inicijalni razgovori, a konačnu odluku donijet će povjerenički odbor sastavljen od predstavnika ulagača u fondove. No, među najvećim su privatnim ulagačima u fondove mirovinski fondovi, ali i Croatia osiguranje, koje je također u državnom vlasništvu. Kako doznajemo iz izvora u Vladi, postoje i drugi ulagači koji su spremni dokapitalizirati ACI, a među njima je i EBRD.

Nedostaje marina
Marine moraju u obnovu jer su premalene i zastarjele. Prema računici, u našoj zemlji nedostaje oko 15.000 vezova za brodove, no prije za jahte duže od 20 metara. Zato je potrebno moderniziranje i širenje mreže marina. No problem su, što ističu i u ACI-ju, prostorni planovi pa stoga, ako se i dobije koncesija, gradnja se može očekivati tek za tri godine. A istodobno se govori o dugoročnom povratu ulaganja te se postavlja pitanje njegove isplativosti. U tri ovogodišnja mjeseca ACI je imao dobre poslovne rezultate, ostvareno je 28,6 milijuna kuna prihoda, dok je bruto dobit bila 2,7 milijuna kuna veća u odnosu na isto razdoblje lani, ali i više od plana za 2011. godinu. Tijekom Uskrsa u ACI-jevim marinama zabilježeno je znatno povećanje uplovljavanja. Tako je u cijelom ACI-jevu sustavu zabilježeno povećanje uplovljavanja od 152% u odnosu na prošlogodišnje uskrsne blagdane.