Banke u eurozoni zbog pojačanih financijskih pritisaka i dužničke krize postale su kanal kojim bi se problemi mogli proširiti i na bankarski sektor u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, upozorila je u srijedu agencija Fitch.

Inozemno je vlasništvo prije krize bilo prednost pri ocjenjivanju rejtinga zemalja u istočnoj i srednjoj Europi, ali su eskalacija dužničkih problema i pojačane potrebe za financiranjem suzili manevarski prostor matičnih banaka u eurozoni za financiranje podružnica u regiji nove Europe, upozoravaju u Fitchu.

Najveći je rizik smanjeni pristup financiranju za ogranke banaka u zemljama srednje i istočne Europe, koji bi u tom slučaju mogli biti prisiljeni okrenuti se domaćim izvorima financiranja.

Agencija izdvaja Hrvatsku, Bugarsku i Srbiju kao zemlje s najjačim vezama s bankama iz perifernih članica eurozone preko izravnog vlasništva.

Prema podacima agencije, banke iz eurozone imaju najveći vlasnički udjel upravo u hrvatskom bankarskom sustavu. Tako je čak 48 posto imovine hrvatskog bankarskog sustava u vlasništvu talijanskih banaka.

Banke iz ostale četiri zemlje s periferije eurozone ne djeluju u Hrvatskoj, napominju u Fitchu.

Od ostalih europskih banaka majki prisutnih u Hrvatskoj slijede austrijske, s vlasničkim udjelom od 36,4 posto u imovini hrvatskog bankarskog sustava, francuske sa 6,8 posto i mađarske sa 3,3 posto. Time banke eurozone u imovini hrvatskog bankarskog sustava sudjeluju sa 90,9 posto.

U Fitchu upozoravaju da su kanal za moguće širenje krize iz eurozone u prvom redu zajmovi iskazani u stranoj valuti, koji prevladavaju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj unatoč restrikcijama.

Među ostalim rizicima navode omjere zajmova prema depozitima i tvrdokorno visoke razine vanjskog duga.

Upozoravaju također da se izvješće temelji na podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) za prvu polovinu godine. U međuvremenu je dužnička kriza u eurozoni eskalirala, pa je Europska agencija za banke (EBA) upozorila banke u eurozoni da će morati povisiti stopu adekvatnosti kapitala na devet posto.

Stoga su banke prisiljene prikupljati dodatni kapital, a postroženi kapitalni zahtjevi i rast troškova financiranja mogli bi onemogućiti njihovo financiranje podružnica u istočnoj i srednjoj Europi ako se ukaže takva potreba.

Dodatni je rizik da bi u takvom okruženju banke u eurozoni mogle biti prisiljene prodavati svoje inozemne podružnice, kao što pokazuje primjer Allied Irish Banksa koji je prodao poljsku podružnicu španjolskom Santanderu, podsjećaju u Fitchu.