Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pretvorila se u instituciju orijentiranu na dugoročna ulaganja, a ne više na kratkoročne investicije špeklativnoga karaktera, poručio je predsjednik EBRD-a Thomas Mirow. Naglasio je kako ovim pristupom banka donosi stabilnost gospodarstvima istočne i jugoistočne Europe. Zahvaljujući globalnoj krizi poslovanje EBRD-a znatno se intenziviralo, odnosno 2009. je jedna od najzahtjevnijih godina u povijesti te institucije. Na ljeto su u banci poručili kako će ovogodišnje investicije dosegnuti iznos od oko 8 milijardi eura.Neki komentatori ističu kako je kriza zapravo održala EBRD na životu. Naime, lani je Australija, jedna od zemalja financijera banke, zatražila svoj novac natrag kako bi sredstva uložila u siromašne zemlje azijsko-pacifičke regije, dok je Češka postala prva zemlja koja je napustila njezine programe pomoći. Nakon izlaska Češke nagađalo se kako bi i neke druge stabilnije zemlje mogle dokinuti poslovanje s tom institucijom.

Pomoć UniCreditu
No EBRD, čiji je zadatak od osnutka 1991. godine uvijek bio poticati transformaciju zemalja bivšega istočnog bloka u tržišna gospodarstva, okrenuo se financiranju zemalja pogođenih globalnom krizom. Povećana ulaganja u financijske institucije koje odobravaju kredite u zemljama istočne i jugoistočne Europe održava tečajeve tamošnjih valuta na prihvatljivim razinama, čime se sprečava veća nestabilnost. U svibnju je EBRD najavio ubrizgavanje 578 milijuna eura u tvrtke kćeri talijanskog UniCredita u istočnoj Europi. Gospodarski problemi u brojnim zemljama prijete i političkoj i socijalnoj nestabilnosti. Pad vlada u Mađarskoj, Letoniji i nedavno Rumunjskoj u prvom redu je uzrokovan nedostatkom novca, koji je posljednjih godina dotjecao iz inozemstva, a sada je kriza zaustavila dotok kapitala. Nedavno je EBRD najavio i širenje u Tursku, zemlju koja nije bila dio bivšega sovjetskog bloka.

Daljnji zaokret
Da bi u nadolazećim mjesecima moglo doći do daljnjeg zaokreta u odnosu na dosadašnju poslovnu praksu EBRD-a, indirektno je potvrdio sam njegov predsjednik Mirow. “Institucija kao što je EBRD stekla je brojne vještine. A svijetu su sada potrebne te vještine”, rekao je. Što se Hrvatske tiče, EBRD je sredinom srpnja poručio kako je spreman razmotriti ulaganje u Hrvatsku poštansku banku (HPB) ako to hrvatske vlasti žele. Od 2002. EBRD drži 22-postotni udio u Privrednoj banci Zagreb. U svibnju je Zagrebačkoj banci, čiji je vlasnik UniCredit, odobren kredit u visini 50 milijuna eura. Još prije je EBRD najavio ulaganja od ukupno 300 milijuna eura za projekte u RH, a osim financijskih institucija dio novca namijenjen je realnom sektoru. Iznos od 12 milijuna eura iznosi kredit proširenja luke u Šibeniku čija je realizacija najavljena za 17. studenoga. Krajem lipnja kredit od 25 milijuna eura otišao je Sparu Hrvatska za širenje i unapređenje prodajnih prostora.