Cijela regija bit će u problemima tijekom 2013. u kojoj joj se predviđa rast od svega 1,3 posto, i to pod uvjetom da se ne dogodi nikakav potres na europskom financijskom tržištu. Unatoč usporavanju rasta, Baltičke zemlje imaju stopu rasta iznad 2,5 posto, što je tri puta više od rasta koji se očekuje za Hrvatsku.

Usporile su zemlje koje ne provode reforme, zaključila je autorica izvješća Gallina Vincelette, koja ističe da zemlje sa sporijim reformama više zaostaju za onima koje uvode novine.

Tako je Slovenija, umjesto blagog rasta, jedina zemlja regije kojoj se najavljuje pad BDP-a, i to za 1,6 posto. Prognoza se od lipnja do siječnja pogoršala zato što su se banke pokazale nesposobnima izdržati pritisak nereformiranog gospodarstva koje je u kolapsu.

Najveći izazov za novu Europu je nezaposlenost, a po brojkama, Hrvatska je trenutno u najgoroj poziciji u Europi. Stope nezaposlenosti kreću se oko 10 do 15 posto, s iznimkom Hrvatske koja ima oko 17,5 posto nezaposlenih.

Usto što smo lider EU 11 po nezaposlenosti, izdvojeni smo s Bugarskom i Slovenijom u skupinu od svega tri zemlje kojima je nezaposlenost rasla od vrhunca krize, dok je kod ostalih osam zemalja ona padala. O strukturi nezaposlenih dovoljno je reći da Hrvatska ima 37 posto nezaposlenih koji ne mogu naći posao dulje od dvije godine, dok je takvih u Poljskoj svega osam posto, a u Rumunjskoj oko tri posto.

Regionalni smo lideri i po nezaposlenosti mladih do 24 godine, što je potpuno različita situacija od brzorastuće Estonije u kojoj je nezaposlenost velika samo među starijima od 50 godina.

Uz visoku nezaposlenost i lošu prognozu rasta te visoki javni dug, Hrvatska je od perspektivne zemlje došla u 'skupinu odbačenih' zemalja s visokom premijom rizika. U ovom trenutku Mađarska, Slovenija i Hrvatska imaju premiju rizika oko 300 baznih bodova, što znači da država mora platiti tri posto veću kamatu od Njemačke, a onda građani još najmanje dva posto veću kamatu od države, dok se Rumunjska drži na oko 200 baznih poena, a ostale zemlje oko ili bitno manje od 100 baznih poena.

Da bi se situacija okrenula, hitno treba početi provoditi strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Cijela regija u tom je dijelu problematična jer je prosječan deficit proračuna oko 3,2 posto. Najbolje stoje Bugarska, Rumunjska, Poljska i Češka, dok deficit veći od četiri posto BDP-a imamo samo mi i Slovaci. Ne ide nam u prilog ni činjenica da u odnosu na ostale nismo bitno smanjili deficit u proračunu za 2013. godinu.

Mjere za fiskalnu konsolidaciju koje su provele ostale zemlje su zamrzavanje mirovina, smanjenje plaća u javnom sektoru te povećavanje direktnih poreza, a Hrvatska je u tom dijelu napravila samo na prihodovnoj strani proračuna: odnosno povećala je dio poreza. Jako smo nekonkurentni u odnosu na zemlje u okruženju.

Dok je prosječna konkurentnost po Doing Businessu za EU 11 oko 50. mjesta na ljestvici, Hrvatska ruši prosjek sa 84. mjestom među oko 140 zemalja svijeta. Nova Europa za razvijenim članicama kaska u području zaštite privatnog vlasništva, izdavanja građevinskih dozvola, plaćanja poreza i pristupa mreži električne energije.