"Masovnim bojkotom točenja goriva, na burzama se ulijeva nepovjerenje među ulagačima. Budu li ignorirali bojkot, organizirat ćemo novi, još duži, pa idemo do kraja", upozorili su Facebook-organizatori kad su krenuli bojkotirati točenje goriva na benzinskim postajama na današnji dan, okupivši u tjedan dana više od 15 tisuća članova.

Prema prvim informacijama masovnog bojkota danas nema, no zanimljivije je pitanje može li klasični potrošački bojkot uopće utjecati na cijene goriva.

"Hrvatska troši jedan promil svjetske energije, kakav to utjecaj može imati na svjetske burze? Inicijativa preko Facebooka je znak bunta i simpatična mi je, no stručno gledajući, nema baš nikakav efekt", kaže naftni konzultant Jasminko Umićević za Business.hr, i dodaje da je mogućnost pada cijena goriva zbog bojkota, ravna onoj "da će asteroid za dva dana udariti Zemlju".

S divljanjem cijena nafte, tvrdi Umićević, naftne kompanije, pa ni Ina, nemaju nikakve veze.

"Za cijene koje imamo danas razlozi su puno dublji. Situacija u Perzijskom zaljevu je neizvjesna, upitno je hoće li biti rata i ako ga bude hoće li se zatvarati Hormuški tjesnac. U tom slučaju, na svjetskom tržištu bi pomanjkalo 20 posto nafte, a onda cijena može ići unedogled", dodaje Umićević.

Trenutačnu cijenu barela ne smatra realnom i trebala bi se, tvrdi, kretati između 90 i 100 dolara po barelu. Cijenu pumpaju špekulanti, veliki investicijski fondovi i banke: kupuju je i potom preprodaju po znatno višoj cijeni. Sve to pravdaju "premijom na strah", odnosno političkim nemirima u bliskoistočnim zemljama bogatima naftom, s velikim izgledima da eskaliraju u rat.

Među Facebook prosvjednicima pojavila se i zavjerenička teorija, odnosno pitanje kako je moguće da je cijena benzina dosegla rekordnu cijenu, ako je barel na znatno nižoj razini nego 2008., kad se za litru eurosupera plaćalo gotovo tri kune manje.

Dovoljno je spomenuti da je američki dolar kao "naftna" valuta, prije tri i pol godine vrijedio 4,3 kune, dok je danas na 5,7 kuna, pa je samo to cijenu podiglo za otprilike 25 posto.

Za potrošače, međutim, nije izgubljena svaka bitka za niže cijene. Ako bi bojkot točenja prerastao u globalni pokret, poput Wall Streeta, sigurno bi utjecao i na burzovno kretanje cijena. Drugo, čak ni za hrvatske potrošače svaka bitka nije izgubljena: ako su već smiješno mali za globalno tržište nafte, možda nisu za Vladu i za cijenu trošarina na gorivo.