Eurostat: Hrvatski BDP po stanovniku prošle godine na razini 46% prosjeka EU. U odnosu na 2003. godinu rezultat Hrvatske je bolji za jedan postotak. Prema najnovijim revidiranim podacima koje je u utorak objavio Eurostat, hrvatski BDP po stanovniku je u 2004. godini iznosio 46% prosjeka 25 zemalja članica Europske unije i to ako se gleda prema standardu kupovne moći. U odnosu na 2003. godinu rezultat Hrvatske je bolji za jedan postotak. Naša zemlja među zemljama kandidatima za članstvo u Uniji (Bugarska, Rumunjska i Turska) ima najvići standard s time da su sve tri preostale zemlje kandidati prošle godine imale BDP po stanovniku u rasponu od 29% (Turska) do 31% (Rumunjska) prosjeka EU. U odnosu na 2003. rast su zabilježile Rumunjska (s 29%) i Turska (s 27%) dok se Bugarska zadržala na razini od 30%. U usporedbi s novim članicama EU, Hrvatska ima bolji standard jedino u usporedbi s Latvijom čiji se BDP po stanovniku prošle godine nalazio na razini od 43% prosjeka EU. Na sličnoj razini nalazile su se još i Estonija (51%), Litva (48%), Poljska (49%) i Slovačka (52%), dok je mađarski BDP po stanovniku iznosio 60% prosjeka EU, malteški 69%, ćeški 71%, slovenski 79%, a ciparski 84%. Najviši standard u EU zabilježen je u Luksemburgu gdje je BDP po stanovniku bio čak 127% viši od prosjeka EU, a nakon Luksemburga uslijedila je Irska (38% više od prosjeka), Nizozemska (25%), Austrija (23%) te Danska (22%). Među starim članicama ispod prosjeka nalazile su se u 2004. Portugal (28% manje od prosjeka), Grčka (18% manje od prosjeka) te Španjolska (2% manje od prosjeka). Najveća europska gospodarstva uglavnom se kreću oko prosjeka, pa je tako BDP po stanovniku prošle godine u Njemačkoj bio 9% viši od prosjeka svih zemalja članica Unije, u Francuskoj 10%, Italiji 3%, a jedino je u Velikoj Britaniji bio nešto viši, odnosno, 17% više od prosjeka EU. Zanimljivo je da u priopćenju Eurostata u kojem se nalaze podaci za 25 članica, 4 zemlje kandidatkinje te još pet odabranih zemalja (Norveška, Island, Švicarska, SAD, Japan) jedino za Hrvatsku stoji da je podatke sam procijenio Eurostat. izvor: www.bankamagazine.hr
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, a koja se odnosi na sve fondove osim fonda InterCapital Bond. Sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom.
Umanjuje se naknada za upravljanje do 31.10.2019. Umanjena naknada umjesto 1,30% iznosi 0,35%.
Za PBZ Short term bond u tijeku je i akcija oslobađanja od izlazne naknade. Za sve udjele kupljene do 31.10.2019., zaključno do 16:00, izlazna naknada (0,50 posto) će se naplatiti samo za ulaganja kraća od 1 mjesec (inače 3 mjeseca).
PBZ Short term bond fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela
