Promet u polovini europskih zračnih luka hvatao je i u srpnju korak s pretpandemijskom razinom, izvijestila je udruga ACI Europe, istaknuvši da je motor oporavka turizam, unatoč krizi troškova života i višim cijenama karata.

Putnički promet u mreži europskih zračnih luka porastao je u srpnju za 12,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izračunala je udruga Airports Council International Europe u izvješću, objavljenom u utorak.

U odnosu na srpanj pretpandemijske 2019. godine još je uvijek bio manji za tri posto, izračunali su, što bi značilo da je zaostatak ipak upola manji nego u prethodnom mjesecu.

"Glavni podaci simptomatični su za pomicanje težišta s materijalne na potrošnju iskustava", zaključuje glavni direktor udruge Olivier Jankovec, dodavši da je želja građana za putovanjima na odmor bez presedana u novijoj povijesti.

"Nepokolebljivo pouzdanje potrošača i kontinuirani oporavak prometa još su dojmljiviji kada se uzmu u obzir kriza troškova života i rekordno poskupljenje karata", naglašava.

Hrvatska uz Island i Grčku

U takvim uvjetima najbolje su rezultate u srpnju bilježile zračne luke u zemljama koje se oslanjaju na turizam i na transatlantski promet, konstatiraju u udruzi.

Najsnažniji rast prometa bilježio je u srpnju po njihovim podacima Island, za 16,2 posto.

Slijede zračne luke u Hrvatskoj i Grčkoj s 15,7 posto odnosno 14,8 posto više putnika, prema podacima ACI Europe.

Prema Državnom zavodu za statistiku, hrvatske zračne luke zabilježile su u srpnju približno dva milijuna putnika, za 12,7 posto više nego u srpnju prošle godine. To bi značilo da je njihov broj blago nadmašio srpanj pretpandemijske 2019., kada ih je bilo 1,97 milijuna.

ACI je u skupinu zemalja s dvoznamenkastim stopama rasta, blizu 10 posto, uključio i Portugal i Luksemburg.

Zračne luke u tim zemljama redom su brojem putnika premašile pretpandemijsku razinu, kao i one u Poljskoj, na Malti i Cipru, Italiji, Španjolskoj i Irskoj, navodi udruga.

Najveći pad broja putnika bilježile su pak zračne luke u Finskoj, za 31 posto, Sloveniji, za 27,4 posto, i Bugarskoj, za 22,9 posto. Gotovo 20-postotni pad bilježila je i Njemačka.

Veliki još zaostaju

Otprilike polovina europskih zračnih luka još se nije oporavila od posljedica pandemije, upozorava glavni direktor ACI Europe Olivier Jankovec.

"Takvi rezultati odražavaju mješavinu faktora, u rasponu od utjecaja rata u Ukrajini do impresivnog, ali selektivnog proširenja kapaciteta prijevoznika s ultraniskim troškovima i štednje prijevoznika s tradicionalnom ponudom pratećih usluga", objašnjava Jankovec.

Tome valja dodati i prebacivanje domaćeg prometa na druge vrste prijevoza, ističe.

Vodeće europske zračne luke još su zaostajale za 4,3 posto za pretpandemijskim razdobljem zbog posustalog razvoja kapaciteta i slabije kineske potražnje. U odnosu na lanjski srpanj putnički promet porastao je za 15,1 posto, oslonjen na snažnu transatlantsku potražnju

Londonski Heathrow zadržao je poziciju najprometnije europske zračne luke, ali je zaostajao za pretpandemijskim srpnjem za 1,2 posto.

Na drugom je mjestu zračna luka u Istanbulu, jedina u skupini velikih s prometom iznad pretpandemijske razine.

Pariški Charles de Gaulle, frankfurtska zračna luka i amsterdamski Schipol zaostajali su za pretpandemijskim srpnjem nešto više od 10 posto.