Europske rafinerije prodaju u posljednje vrijeme gorivo s gubitkom, za razliku od onih u Aziji i u SAD-u, budući da su viši troškovi ′pojeli′ rekordno visoke prodajne cijene, pokazuju izračuni Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Marže za preradu lake, slatke nafte iz sjeverozapadne Europe postupkom u prošlom tjednu pokazuju da su rafinerije u prodaji goriva u prosjeku bile u gubitku od 6,45 dolara po barelu, objavila je IEA u utorak u mjesečnom izvješću, napominjući da je brojku izračunala na temelju podataka Argus Medije.

I marže za preradu srednje teške nafte pokazuju gubitak u prodaji dok su one za laku naftu još uvijek u plusu, ali su znatno niže.

Slaba zarada rafinerija posljedica je naglog skoka cijena ′fizičke′ nafte zbog de facto zaustavljenog tranzita kroz Hormuški tjesnac.

Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.

Američki predsjednik Donald Trump postavljao je Iranu već u nekoliko navrata rokove za otvaranje tjesnaca, a u nedjelju najavio je i pomorsku blokadu Hormuza, nezadovoljan ishodom sastanka američkog i iranskog izaslanstva u Islamabadu.

U ponedjeljak američka mornarica pojasnila je da će uspostaviti blokadu u Omanskom zaljevu i u Arapskom moru, istočno od Hormuškog tjesnaca, i zaustavljati sve brodove. Naknadno je odlučeno da će blokirani biti samo brodovi s iranskim pošiljkama.

U takvim je uvjetima ′fizički′ barel nafte marke Fortis iz Sjevernog mora u ponedjeljak stajao 148,87 dolara, pokazuju podaci LSEG-a, više nego 2008. godine kada je njegova cijena dosegnula najvišu razinu otkada se naftom trguje na fizičkom tržištu.

Manje goriva?

Kopnjenje marži europskih rafinerija de facto pokazuje da će poslovati s gubitkom pa će neke vjerojatno smanjiti preradu nafte, smatraju analitičari.

′Jednostavnije′ rafinerije, koje nemaju pogone za proizvode veće vrijednosti poput mlaznog goriva, možda će biti prisiljene smanjiti preradu budu li marže i dalje slabile, napominju izvori u trgovini.

Zasada još nema naznaka da se takav trend proširio, naglašavaju.

"Kako stvari sada stoje, Europa će smanjiti potrošnju", zaključuje analitičar Sparta Commoditiesa Neil Crosby, uz napomenu da bi se prerada mogla smanjiti i za 500 tisuća barela dnevno.

Žestoko nadmetanje

Marže rafinerija na američkoj obali Meksičkog zaljeva za preradu teške kisele nafte bile su pak prošli tjedan više od prosjeka u ožujku, pokazuju podaci IEA-e.

I rafinerije u Singapuru koje prerađuju srednje kiselu naftu zarađivale su prošli tjedan više od prosjeka.

Rafinerije u Aziji agresivno se nadmeću za pošiljke nafte, objašnjavaju izvori u trgovačkim krugovima slabije rezultate u Europi, ističući i dodatni teret većih operativnih troškova, primjerice struje i prirodnog plina.

"Situacija je tipična za krizu te vrste", rekao je izvor za odjel prodaje u jednoj europskoj rafineriji. "Cijene goriva prvo porastu, a onda marže nagrizu promjena cijena nafte i drugi troškovi", dodaje.

Marže u našoj rafineriji pale su tako s oko 30 dolara po barelu u prvom tjednu sukoba na sadašnjih tek nešto više od četiri dolara po barelu, navodi.

U ožujku marže rafinerija širom svijeta naglo su porasle, a u Europi dosegnule su najvišu razini otkada se prate podaci.

U Singapuru su tako u ožujku bile čak 14 puta više nego u veljači, navodi IEA u izvješću. U sjeverozapadnoj Europi bile su pak za derivate lake, slatke nafte više nego devet puta više i iznosile su 15,20 dolara po barelu.

Neke rafinerije čak su odgodile redovne radove na održavanju kako bi iskoristile priliku za zaradu.

Tako je, primjerice, rafinerija u talijanskom Sarrochu, koja prerađuje 300 tisuća barela nafte dnevno, pomaknula održavanje s kraja ožujka na sredinu svibnja, navodi specijalizirana tvrtka IIR. Operater Vitol nije želio komentirati tu informaciju.