Europska središnja banka (ECB), baš kao i domaći HNB ima razloga biti zadovoljna zdravljem bankarskog sustava; provedeni stres-test pokazao je da velike banke imaju dovoljno kapitala i da mogu podnijeti pogoršanje gospodarskih uvjeta.

Predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet pokazatelje zdravlja bankarskog sustava opisao je kao “utješne”, a oni se odnose na gotovo 60 posto europske bankarske aktive. U tri modela koji su imitirali pogoršane makroekonomske uvjete kapitalna adekvatnost 22 banke ostala je zadovoljavajuća. U baznom scenariju koji barata s trenutačnim ekonomskim prognozama eurozone, prosječna adekvatnost kapitala ostaje daleko iznad 9 posto. U slučaju pada BDP-a od 5,2 posto ove te dodatnih 2,7 posto iduće godine banke su suočene s gubicima od gotovo 400 milijardi eura do kraja 2010. godine. Unatoč neizbježnim gubicima prosječna kapitalna adekvatnost u tom scenariju ostaje iznad osam posto. Iako podataka o pojedinačnim bankama nema, nijedna od njih ne bi trebala biti suočena s kapitalnom razinom nižom od šest posto. Detalji najtežeg scenarija nisu objavljeni, kao ni gubici kojima bi banke posljedično bile izložene, ali kapitalna razina i dalje ostaje iznad minimuma. Testove je proveo Odbor za nadzor europskih banaka iz Londona (CEBS, Committee of European Banking Supervisors), a parametre pri modeliranju odredio je ECB. Prema njima, namjena testa nije bila “identificirati pojedinačne banke kojima je nužna dokapitalizacija (kao u SAD-u, op. a.) jer to ostaje u domeni nacionalnih monetarnih vlasti”. Upravo je dio američkih ekonomista žestoko kritizirao europski ispit kao preoptimističan i nedovoljno transparentan. Trichet je kritike odbacio riječima da ne vidi razlike između europskog i ostalih provedenih testova, uključujući i onaj MMF-ov čiji su rezultati bili manje optimistični. Inače, HNB je u svibnju proveo svoj stres-test koji je pokazao da uz pad BDP-a od pet posto i stabilan tečaj kune domaći bankarski sustav ostaje stabilan. Uz veći pad BDP-a i deprecijaciju od 10 posto 90 posto sustava ostalo bi stabilno, no u problemima bi se našle manje banke, i to one sa strateškom orijentacijom na korporativni sektor. Prosječna kapitaliziranost domaćih banaka iznosi oko 15 posto.